‘Oku
mahu’inga ke fakafoki ‘etau manatu ki he popoaki
na’e fakmafola meihe Letio Tongaa ‘ihe
‘aho Pulelulu, ‘aho 15 mo e Tu’apulelulu,
16 ‘o Novema 2006. Koe konga oe popoaki ko
‘eni ke fakataha ki Pangai ‘a kinautolu
‘oku poupou kihe pule’anga lolotonga.
‘Oku
mahino koe uki ‘oe fakataha ko ‘eni, ko hono
taumu’aa ke fakafepaki’i ‘ae fakataha
anga maheni ‘ae kau fakafofonga ‘oe kakaii mo e
kakaii ‘aia ‘oku fai ma’u pe ‘i
Pangai Si’i, na’e ‘osi fanongonongo meihe
TV OBN ‘ihe polokalama ‘ae kau fakafofonga
‘oe kakai.
‘Oku
mahu’inga ke fakatokanga’i koe pena koia
na’e fakahaahaa ‘ehe ki’i kakai
na’e ’ikai a’u hono tokolahii ki he took
20, na’e ta ia meihe Molisi Tonga. ‘Aia,
ko e fakataha ko ‘eni, ko hono mo’oni,
na’e kau ‘a e Palemia ‘i hono
fa’ufa’uu. Pea ‘oku
fakamo’oni’i ia ‘ehe pena na’e
ta meihe Molisi Tonga. Pea kapau na’e
‘ikai kau fakahangatonu, he fa’ufa’uu,
na’e ne tokoni’i ke fakahoko ‘a e
fakataha fakamoveuveu ko ‘eni.
He
‘ikai hala ketau pehe, ko e kamata’anga
‘oe moveuveuu na’e hoko ‘ihe
‘aho 16, koe ngaue ‘a e ki’i kulupu
tokosi’i ko’eni, na’e taki ai
‘a e Faifekau maloloo ko Siaosi Palu. Pea ko e
Palemiaa, e pau ke hilifaki ki ai ‘a e kamata’i
‘oe moveuveu, he koia ‘oku Sea ‘i he
Poate ‘a e Letio Tonga. Na’a ne
faka’ataa ke fanongonongo ke fakahoko ‘ae fakataha
fakafepaki ko ‘eni.
Na’e
totonu ke mahino ki he Palemia, e lava ke hoko ha moveuveu
‘ihe to e uki moe fakataha fakafepaki ke fakahoko pe ihe
feitu’u tatau moe ‘aho tatau, ta’e
‘iai ha taumu’a mahino mo pau.
‘Ikai
koia pe, ka na’e toloi ‘ae fakataha ‘a e
Fale Aleaa tupu meihe ongo’i ‘ehe kau Minisita
‘oku ‘ikai tokua tenau malu tupu mei he fakataha
na’e fakahoko .i Pangai Si’i. Kapau koe
‘uhinga ia, koeha ne faka’ata ai ke fakahoko mo e
to e fakataha fakafepaki ‘e tahaa. ‘Oku
mahino heni ‘ae fa’ufa’u ke fakatupu e
moveuveu ‘ehe pule’anga ke makatu’unga ai
hano ta’ofi ‘a e fakataha ‘a e kau
fakafofofnga moe kakai.
Koe
fehu’i ‘e taha,, koe fe leva ‘ae kakai
‘oku nau poupou’i ‘ae pule’anga
lolotonga? Ne ‘osi talaki pea fanongonongo
‘ihe letio ‘a e fakataha ‘a e kau poupou
kihe pulle’anga lolotonga, pea ko hono tokolahi pe
‘ena na’a nau iku matuku ‘o lele.
Koe
fehu’i ki he Palemia, kapau koe mo’oni ia
na’e ongo’i ‘ehe kau Minisita
‘oku ‘ikai te nau malu ‘o tupu ai
‘a e toloi ‘a e fakataha ‘a e fale alalea
ko e ha ne mou uki ai ‘e moutolu ‘a e kakai
‘oku nau poupou ki he pule’anga ke fakatupu
‘a e moveuveu ‘i he ‘aho 16 ‘o
Novema. Pea ‘ikai te mou kau mo moutolu he fakataha
koia, kamou hola moutolu kae fua ‘ehe ho’omou kau
poupou ‘a e faingata’a? Ko e ha
ho’o taumu’a ne ke faka’ataa ai ke ta mai
e pena fakafepaki mei he Molisi Tonga? Pea ‘ikai te
ke ha’u mo koe ‘o tokoni ki a Siaosi Palu ke uki ke
tokolahi ‘a e kau poupou ki he pule’anga?
‘Oku
totonu ke puke mo e Palemia ‘o Tonga Dr. Feleti Sevele
‘o fakahu pilisone, he na’e kau moia ‘ihe
fakatupu ‘oe moveuveuu.
Article:
Kele’a Newspaper