English Version of Story
The Tongan Government have approved a $118 million pa’anga loan from China according to peoples representative ‘Akilisi Pohiva. The Tongan MP told TNEWS the approval to accept the loan was passed on Monday night. Pohiva said all the Cabinet Ministers in Parliament voted for the loan, and all the nobles also voted in favour accept one.
Not in favour of the hefty loan, Pohiva claimed the peoples representatives could not counter the votes as they were out numbered significantly adding weight to his claims of an unfair governing system.
His major concerns were that Tonga could not afford the loan as it already owes approximately $160 million pa'anga as of last year with another $25 million pa'anga on top of that from the Asian bank taken recently. Now, with a further $118 million added he sees the servicing of the loans a tremendous concern and believes the approximate $18 million pa'anga Tongan paid back last year will now be around $30 million pa'anga per year.
Pohiva also voiced concerns with the guarantors of the loans, 6 companies who he claimed included well known Shoreline group, and Morris Hedstrom owned by the Prime Minister Feleti Sevele. Drawing upon a possible conflict of interest for the PM and worried the guarantors might not meet their obligations, he claimed the Tongan people would be stuck with the loan if the guarantors failed and have to pay it back putting generations of Tongans under heavy debt.
Story: Gordon Clark
There should be clear dialogue between the government and the people and in close consultations and associations before proceedings for such a loan is finalised! The peoples voice is not heard in parliament as the peoples representatives are outnumbered! For such a huge loan to go through and in such a short time is untimely, selfish and greedy and not far from "for personal gain"!
The next general election and political structure and platform are currently uncertain and could easily change or/and restructure over the next few years. The decision makers of todays make this hasty decision concerning this massive loan and on a point of political uncertainty where their appointments and presence in government could be halted and/or changed over the next few years. Who would bear the enormous disaster this loan would impact on the country? It is the people of Tonga who will bear the brunt and are not heard at all...
Okee we don't need to be an archeologist or scientist nor astronomist to figure out the agenda of those decision makers in Tonga. I am 100% sure there are hidden agendas, behind the obvious reasons.
Right? Look at these facts: Feleti Sevele's businesses are already disgruntled - b4 16/11. G5 is always in need of money to satisfy his pomper, greedy, party, and flagboyant image. The Remanlal's business destroyed. So, would they excitingly guarantor the loan? I believe they are going to distribute the loan among themselves? There are six of them. 118m pa'anga from China divided by six = 59m approx each? Originally Lopeti Senituli said, the loan will be coming to Tonga and they will invest the money in a bank in Tonga and allow businesses that were affected from the 16/11 drama to have a loan from the poll. I think that was a better idea than this one. Why the govt of Tonga always make the wrong decisions? Where the f*** are the PM ADVISORS? Senituli & Afeaki maumautaimi hono 'oatu moua ke mo oo 'o fakalongolongo.. Faifai pea mafu ho mo fu'u ngutuu he fakalongolongoo.
What if they can't pay back the loan? Who is going to replace the six people? Remember this is a loan between two governments - Govt of Tonga and Govt of China. So, if the six people can't pay back the loan, it will fall back on the govt of Tonga and thats mean YOU and I will pay the loan back. However, the six guarantors will vastly suck the benefit.
So, what can we to end this nightmare?
Any suggestions?
ipod you mean, "what can we DO to end this nightmare?
Kau memipa fakamolemole katau tu'u fakataha 'o ui matangi ki pulotu ke ongo kia Tangaloa mo Tanganou pea tangi ki ha'a Tu'i kuo nau tekefili atu ai kenau mafure mai 'o ta e mo'ua he no 'a honau mokopuna vale kaita'e .
Malo e Lelei !
'Ofa pe 'oku mou ha malolo lelei mei ngaue lahi 'o e uike moe ngaahi fatongia mamafa na'a mou fuesia 'o tatau pe 'i he ngaahi tapa kotoa pe 'o e mou'i ni pea moe fononga'anga ni. Tuku pe mu'a ke 'oatu 'a e faka'apa'pa lahi ki he ngaahi feme'a'aki ma'olunga kuo 'osi vahevahe 'i he ha'ofanga mo talanga'i ka e 'ataa ke fai ha tanaki mo e vahevahe.Kaveinga mamafa mo mahu'inga kuo foaki mai ke fai ha lave pea tuku ke 'ataa! Na'a veteange hota hua kuo 'i ai ha ola 'o e pakipaki 'oku fai ke maama mai ha to e 'ilo mo ha fakakaukau ke ne tataki tautolu ki ha maama 'o e fiefia mo veteanga hota'u ha'isia.
Kaveinga e mo hono tala, mahalo kuo te tomui kuo folau e vaka tuku pe ke fai ha 'anaua atu na'a tokoni. 'I he vakai 'a e motu'a ni ki he ngaahi me'a 'oku mou tuku mai pea 'oku ou mahu'inga ia ai he ngaahi vahevahe 'oku mou fai ni. 'Oku 'i ai 'a e ongo kaveinga mahuinga 'e Ua 'oku mou vahevahe mai ke fai vakai ki ai mo hano founga ke talia'aki he kuo hoko ia pea kuo tohi.
1. Ko e Patiseti 'a e Fonua ki he 2007 - 2008 kuo tali pea 'oku taku ko e Lekooti 'i he Hisitolia 'o e Falealea 'o Tonga.
2. Ko e $118 miliona mei Siaina kuo fakapaasi pea tali 'e he Falealea 'o Tonga.
Kaveinga 'Ulu'aki, taimi na'a fa'a fakamafola mai 'i he Letio A3Z 'a e ngaahi feme'aki 'i he Falealea 'o Tonga mo e lave'i 'e he motu'a ni. Ko e to'u Falealea mo e si'i feinga atu 'a e Kau Faka-Fofonga 'o e Kakai pe Le'o 'o e Kainanga 'o e Fonua pe 'i he fakalea 'e taha 'oku fakakakala'aki kitautolu ko si'i ha'a me'a vale. Ke tuku mai ha taimi feinga ke vakai'aki 'a e Patiseti he 'oku 'ikai ko ha me'a pe ke sio taimi nounou ki ai pea fakapaasi. Pea hange ki he motu'a ni 'i he hu malie ki he 'eku fakakaukau? 'Oku hange nai ko ha founga pe 'eni ke fakahoko ai he 'oku 'osi mahino pe pea tu'u ta'eue'ia ka paloti 'e malohi pe 'a e Fa'ahi ia 'a e Pule'anga.Mahalo ki he toe loloto atu kuo mou 'osi mea'i pe 'e kimoutolu hono katoa. Mahalo ko hoku nga'ataanga pe e.
Kaveinga Ua, kuo tali e no mei Siaina $118 miliona ka 'oku ke fai e fekihiaki ai pea 'oku ha 'i he kaveinga ni 'a e hoha'a lahi si'i Kau Fofonga 'o e Kakai 'i he kaveinga ni.Pea 'oku fihi 'aupito hono feinga ke veteki mai ke to e maama mai ki he anga 'o tau vakai atu. Ka ki he motu'a ni 'oku 'ikai 'aupito ke mahino mai 'a e anga mo e natula 'o e maka 'oku teka mai.
1. Ta'umu'a ki he langa fakalakalaka 'o e Nuku'alofa mo e ha fu'a kou 'osi fakalau mai (Vakai ki he Episode #18 , Lopeti Senituli.) Ka ko 'eni 'i he tali 'a e Minista Pa'anga 'i he fakataha mo e mitia 'i he 29,Sune,2007. ( Matangi Tonga.) 'oku 'i ai 'a e fakamatala ko 'eni :
" It has been publicly speculated that some $40 to $60 million of an $118 million pa'anga loan that Tonga is about to finalise with China will go toward buying back Shoreline Power."
'Oku 'i ai leva 'a e fihitu'u 'i he fakakaukau pe ko ha 'oku lava ke vahevahe ke mahinoange ke si'i vakai atu si'i kakai mo e anga hono natula totonu e fakamole ki ai.
2. Ko malu'i ki he noo ko 'eni pea 'e anga fefe hono malu'i mo hono tau fakafoki. 'Oku ou kei nofo pe 'o vakai atu pe ko ha si'i koloa 'i he 'Otu Felenite 'e 'ala ma'u ke malu'i'aki. 'I he vakai atu ki he ngaahi ma'u'anga mou'i 'i Tonga hala ke ma'u. 'I tahi pe tokanga pe 'i he 'ataa, na'a lolofonua 'ikai ha 'ilo. Ko e Fonua pe mo e Tangata ke ma'u pe.
Te u to e 'oatu pe 'a e ongoongo na'e fakatefito ai 'eku lave atu ki he kaveinga.Na'e tu'unga ai 'eku poupou atu ki he talanga ni .'Ofaange pe 'e 'ikai ha mamahi mai ki he motu'a pea 'oku ou faka'apa'apa atu pe. Tukuange mai ha'a kongo si'i pe ke fai lave atu.Na'a hoko pe ko e poupou atu pe ki he langalanga ma'olunga mo e vete mo e faka'uhinga malie 'i he ha'ofanga ni.
Fakamolemole atu na'a 'oku ou halaloto'api 'i he taukei mo e mala'e 'o ha'a poto.To'o atu pe na'a ko ha ki'i 'aikona 'e aonga ka 'oku 'ikai ke konahia ai taha.
'Ofaange te mou ma'u 'a e Tapu'aki mo e Kelesi 'o e Sapata.Pea to e liliunga mai 'a 'Ene tapuaki ke faka'inasi'aki kitautolu pea mo ha to e fakakaukau 'oku fo'ou mo ha ivi 'oku lahi ki he kamataanga 'o e Uike ngaue fo'ou na.
Ko e 'Ofa e moe Faka'apa'apa Lahi
Malo
Tonga News
Last Updated: Jul 7th, 2007 - 18:45:22
LEKOOTI `A HONO PAASI `E HE FALE ALEA `A E `ESITIMETI 2007-2008
Jun 29, 2007, 14:07
Na`e paasi `e he Fale Alea `o Tonga `a e `Esitimeti ki he Ta`u Fakapa`anga 2007-2008 ki mu`a `a e tahaua tu`apo `o e po Pulelulu `o e uike ni, ko e nounou taha ia mo e vave taha kuo tali ai ha `Esitimeti `e he Fale Alea `i he ta`u nai `eni `e tolungofulu `a ia ko ha lekooti fo`ou ia.
Na`e kamata `a e feme`a`aki ki he `Esitimeti `i he pongipongi Tusite ko e `aho 26 `o Sune pea na`e malolo pe `a e Fale `i he hongofulumaua (12pm) ko ha fiema`u makehe `a e Pule`anga.`o `ikai ai ke toe fakataha `a e Fale `i he houa ho`ataa. Na`a nau toe hoko atu leva mei he ono efiafi (6pm) `o tuku `i he hiva efiafi (9pm). Ko e `aho Pulelulu foki ia ko e `aho Kapineti pea na`e `ikai fakataha `a e Fale lolotonga `a e `aho, ka nau toki fakataha makehe `i he taimi fitu efiafi (7pm) koe`uhi ko e `Esitimeti. Na`e lele aipe `i matangi `a e feme`a`aki `a e hou`eiki `o paasi `a e `Eistimeti kimu`a `a e vaeuapo (12mn).
Ko e lava `eni `o paasi `a e `Esitimeti `i he houa ngaue pee `e hongofulu mo e konga `i he feme`a`aki `a e Fale Alea. `Oku `ikai ngata pee `i he`ene lekooti `i he Fale Alea Tonga ka `oku `i ai `a e tui ko e nounou taha `eni mo e vave taha `i ha toe Fale Alea `i he mamani `i hano paasi `a `enau `Esitimeti fakata`u.
`Oku `i ai ai `a e fiema`u ke fai hano fakamalo`ia `a e Sea `o e Fale Alea, `Eiki Palemia mo e Hou`eiki Memipa `o e Fale `i ha ngaue lavame`a kafakafa pehee. Mahalo pe ko e fakamelomelo lelei `eni ki he toenga `o e to`u Fale Alea ko `eni, tautau tefito ki he fakakaukau atu ki he kaveinga na`e `osi tu`utu`uni `e he Tama Tu`i ki he Fale Alea `i he`ene to folofola `i he Huufi Tapuni `o e Fale `i he 2006.
Ngata`anga
`Aho 28 `o Sune, 2007
© Copyright by Government Information Unit
Ko e webste 'ene ko mou to e vaka atu na'a to e mahinoang ia
http://www.pmo.gov.to
Faka'apa'apa atu
Malo
Malo
You are all aware of my limited level of intelligence in these matters so please excuse me in advance for placing such questions here in this forum.
1. If Shoreline has guaranteed the loan- How could they? Shoreline has sought funds from the government on the basis that they are in need of financial assistance themselves.
2. Futher to this, Shoreline was unable to provide any financial records to the parliament to prove that they were in fact in debt and required financial assistance from the government. The Shoreline management advised the Cabinet that all their records were destroyed in the fire.
3. Shoreline was in debt prior to 16/11 when BP refused to supply fuel to Tonga on the 16/11. BP refused to supply simply because of existing debts that Shoreline had not paid. (IT was nothing to do with the riots as BP explained)
So- this is where i get confused.
To be a guantor for a loan you need:
1-Financial Viability to be able to repay the loan
2- Financial records that prove the viability of what you have stated in (1) above.
Like I said, Im confused.
Shoreline has said that those (1) & (2) don't exist and (3) that they need financial assistance (which has been provided) of over $2 million or so dollars.
So how the heck can they be a guarantor for a loan? They are in deep financial trouble themselves.
So in the event that Shoreline defaults on its commitments to the loan the the Tongan tax payer is left holding the "baby"...so what collateral is to be used??
Has the king promised China Tongatapu or Vava'u as collateral if the loan is not paid?
Does this mean that I will need to start learning Mandarin and eating with chop sticks? Will I loose my land?
I rather be paying land tax to the Tongan government (that would be used to build my children a new school) than giving my taxes to China as a loan repayment!
Can someone please help me to have a better understanding of this deeply complicated matter?
malo
Fakatafa, this can only mean one thing, our government has dug such a deep hole it has reached China.
This loan will cripple our people for generations to come, and the people who have
initiated it all have the backdoor of living somewhere else when the chinese monkey comes calling.
Shoreline has no right as you said, perhaps G5 should have put his mansion as security and that priceless collection of toys.
This is really sad.
Fakatafa and Investigator,
Have you ever wondered why on earth the govt indicated that only six businesses will quarantor the huge loan from China?
And have u ever thought of why Sevele altered the recent budget report?
Do you think there are tensions between govt officials? Consider these: PM accused Minister of Finanace for lying.... Minister for public enterprises supported PM and turns his back on co-minister of finance.
How about PM and acting PM warms to the establishment of the tripartie committee and on the other hand Fineasi, Paul Karalus, and other ministers damned the committee?
WOW!!! Exciting time in the world of politics!
737 yeah WOW to politics !!!!! the minister of financce has been around for a while working for the gvt pea lahi e ngaahi me'a ia 'oku fehu'ia fekau'aki moe $$$$$$$$ 'ae fonua 'ihe ngaahi 'elia kehekehe .
Fk'ofa e kakai toki huu fo'ou atu ia ngaue kihe pule'anga he kuo pau kenau fekuku lahi kinautolu moe me'a lahi, pea koe stress lahi ia nau fe'ao mo ia.Pea mahalo kuo nau toki 'aa he taimini 'os sio atu .
Kaikehe, koe choice 'o 'etau mo'ui fiema'u ketau vakai'i pea fkkaukau'i lahi ma'u pee pe koha me'a 'oku totonu 'oku tau fili kiai pee 'ikai .He telia 'ae mo'ui 'ae kakai na'a uesia si'enau survival pea mo honau kaha'u.He koe manumanu moe pa'anga koe me'a tene toe hanga 'o uesia lahi e sosaietii kotoa.
Malo
princess Wrote:737 yeah WOW to politics !!!!! the minister of financce has been around for a while working for the gvt pea lahi e ngaahi me'a ia 'oku fehu'ia fekau'aki moe $$$$$$$$ 'ae fonua 'ihe ngaahi 'elia kehekehe .
Fk'ofa e kakai toki huu fo'ou atu ia ngaue kihe pule'anga he kuo pau kenau fekuku lahi kinautolu moe me'a lahi, pea koe stress lahi ia nau fe'ao mo ia.Pea mahalo kuo nau toki 'aa he taimini 'os sio atu .
Kaikehe, koe choice 'o 'etau mo'ui fiema'u ketau vakai'i pea fkkaukau'i lahi ma'u pee pe koha me'a 'oku totonu 'oku tau fili kiai pee 'ikai .He telia 'ae mo'ui 'ae kakai na'a uesia si'enau survival pea mo honau kaha'u.He koe manumanu moe pa'anga koe me'a tene toe hanga 'o uesia lahi e sosaietii kotoa.
Malo
Princess 'oku pehe 'e he politiki ko 'ena ko Viliami Afeaki ia 'oku mo'oni 'aupito pe 'ae palemia ia he me'a kotoa pea 'oku 'ikai ke 'ilo 'ehe kakai Tongaa 'ae ngaue lahi 'ae palemiaa ma'ae fonuaa.
Lahi e ngaahi me'a ia ta'epau ai e pule'anga he ko 'etau sio atu 'eni kihe ngaahi ta'u ki mu'a 'o lele mai ai kihe ngaahi 'ahoni.'E 737 tau ma'u e fk'apa'apa kihe Pm mo'ene ngaue kotoa pee 'oku fai mo feinga kiai.Kaa koe paloplema he ko'ene kau ngaue hangee ko Senituli moi hai fua lahi 'enau loi moe mio'i holoo.Koe fehu'i leva 'eni .
'OKU FAITOTONU NAI 'A SENITULI MO VILIAMI AFEAKI PEA PEHEE KIHE KAU NGAUE 'I HE PRIME MINISTERS OFFICE .'OKU TEKE MUI MO POUPOU LELEI KIHE PALEMIA MO NGAUE FKTAHA MOIA KIHE LELEI FKLUKUFUA MA'AE KAKAI MOE FONUA?
He'ikai ke lava 'ehe kau minisitaa ,moe kakai kotoa pee ngaue kihe gvt fai 'e nau ngaue tau'ataaina kihe lelei fklukufua .KOHONO 'UHINGA 'OKU PULE'I KINAUTOLU 'EHE TU'I. Koe fklele 'o Tonga 'oku 'ihe 'aofi nima pee ia 'oha fa'ahinga toko si'i pea kihe 'enau interest pee 'anautolu.Kou tui lahi e ngaahi me'a ia meihe kuo hili ta'x solova koe 'uhi koe ngaahi unfinished business 'ae gvt meihe kuo hili.Pea drag mai ai pe kihe ngaahi 'ahoni .HE KOE NOUNOU TAHA KOE MO'ONI,MOE FAITOTONU KOE TALI PEE IA KATAU SAI !!!!!
Koia ai kakai Tonga ,mou sio ke pau he koho tau lohiaki'i kuo tooatu pea too ki tu'a mamani.
siokepau Wrote:Lahi e ngaahi me'a ia ta'epau ai e pule'anga he ko 'etau sio atu 'eni kihe ngaahi ta'u ki mu'a 'o lele mai ai kihe ngaahi 'ahoni.'E 737 tau ma'u e fk'apa'apa kihe Pm mo'ene ngaue kotoa pee 'oku fai mo feinga kiai.Kaa koe paloplema he ko'ene kau ngaue hangee ko Senituli moi hai fua lahi 'enau loi moe mio'i holoo.Koe fehu'i leva 'eni .
'OKU FAITOTONU NAI 'A SENITULI MO VILIAMI AFEAKI PEA PEHEE KIHE KAU NGAUE 'I HE PRIME MINISTERS OFFICE .'OKU TEKE MUI MO POUPOU LELEI KIHE PALEMIA MO NGAUE FKTAHA MOIA KIHE LELEI FKLUKUFUA MA'AE KAKAI MOE FONUA?
He'ikai ke lava 'ehe kau minisitaa ,moe kakai kotoa pee ngaue kihe gvt fai 'e nau ngaue tau'ataaina kihe lelei fklukufua .KOHONO 'UHINGA 'OKU PULE'I KINAUTOLU 'EHE TU'I. Koe fklele 'o Tonga 'oku 'ihe 'aofi nima pee ia 'oha fa'ahinga toko si'i pea kihe 'enau interest pee 'anautolu.Kou tui lahi e ngaahi me'a ia meihe kuo hili ta'x solova koe 'uhi koe ngaahi unfinished business 'ae gvt meihe kuo hili.Pea drag mai ai pe kihe ngaahi 'ahoni .HE KOE NOUNOU TAHA KOE MO'ONI,MOE FAITOTONU KOE TALI PEE IA KATAU SAI !!!!!
Koia ai kakai Tonga ,mou sio ke pau he koho tau lohiaki'i kuo tooatu pea too ki tu'a mamani.
Siokepau, malo mu'a 'etau ma'u 'ae 'aho ni, pea malo e kau mai kihe loki talanoa ni. Fakatauange pe 'e hoko 'ae fevahevahe 'aki 'oku tau fai koha me'a ke langa hake ai 'etau mo'ui.
siokepau Wrote:Lahi e ngaahi me'a ia ta'epau ai e pule'anga he ko 'etau sio atu 'eni kihe ngaahi ta'u ki mu'a 'o lele mai ai kihe ngaahi 'ahoni.'E 737 tau ma'u e fk'apa'apa kihe Pm mo'ene ngaue kotoa pee 'oku fai mo feinga kiai.Kaa koe paloplema he ko'ene kau ngaue hangee ko Senituli moi hai fua lahi 'enau loi moe mio'i holoo.Koe fehu'i leva 'eni .
'OKU FAITOTONU NAI 'A SENITULI MO VILIAMI AFEAKI PEA PEHEE KIHE KAU NGAUE 'I HE PRIME MINISTERS OFFICE .'OKU TEKE MUI MO POUPOU LELEI KIHE PALEMIA MO NGAUE FKTAHA MOIA KIHE LELEI FKLUKUFUA MA'AE KAKAI MOE FONUA?
He'ikai ke lava 'ehe kau minisitaa ,moe kakai kotoa pee ngaue kihe gvt fai 'e nau ngaue tau'ataaina kihe lelei fklukufua .KOHONO 'UHINGA 'OKU PULE'I KINAUTOLU 'EHE TU'I. Koe fklele 'o Tonga 'oku 'ihe 'aofi nima pee ia 'oha fa'ahinga toko si'i pea kihe 'enau interest pee 'anautolu.Kou tui lahi e ngaahi me'a ia meihe kuo hili ta'x solova koe 'uhi koe ngaahi unfinished business 'ae gvt meihe kuo hili.Pea drag mai ai pe kihe ngaahi 'ahoni .HE KOE NOUNOU TAHA KOE MO'ONI,MOE FAITOTONU KOE TALI PEE IA KATAU SAI !!!!!
Koia ai kakai Tonga ,mou sio ke pau he koho tau lohiaki'i kuo tooatu pea too ki tu'a mamani.
Siokepau, malo mu'a 'etau ma'u 'ae 'aho ni, pea malo e kau mai kihe loki talanoa ni. Fakatauange pe 'e hoko 'ae fevahevahe 'aki 'oku tau fai koha me'a ke langa hake ai 'etau mo'ui.
Si'i kau tama, neongo koe huu fo'ou atu pee ka kou malie 'ia he ngaahi feme'a'aki he Ngalu 'ea. Kataki pee 'oku 'ikai fa'a lava 'ae lea fakapapalangi 'o 'ikai mahino 'a hono lau, koia 'e fai atu pee ha ki'i okooko fakatonga.
Ko'eku vakai atu ki he noo ke fakatau 'aki 'a e Shoreline, he na'e fakatau mai? Ne toutou noo 'ae ongo Manilala mo G5 ke fakalele 'aki 'ae Shoreline, pea nau tili he pa'anga noo pea ngaue'aki 'ae konga si'isi'i ke fakalele 'aki, pea 'oku lolotonga mate si'o tau kainga moe kakai hono taa 'ae noo. 'Osi koia kuo talamai ia ke fakatau fakafoki 'ehe pule'anga 'ae 'Uhila.
Ne 'ikai totongi ha mo'ua 'e taha, lisi 'oe laine, pe koe tukuange 'oe kau ngaue TEPB, me'a kotoa koia ne fuesia 'e he pule'anga, 'aia koe kakai aipe. Tafoki hake pe 'ae vale manumanu ko'ena ko Sefo Manilala 'o talaange kia G5 ke fakatau fiha miliona 'ae Shoreline ki he pule'anga kuo 'io aipe 'a G5 'o fakakikila'i e pule'anga, pea kuo eluelu ai pe 'a Sevalio ia 'o lele ki Siaina 'o noo. Malie mo'oni koe kau tama 'enau fai faiva..
'Ikai lava 'a Sevalio ia 'o pehee atu, fefee koe'uhii na'e 'ikai te mou fakatau 'ae 'uhila, ke fakamahu'inga pee 'ae ngaahi misini seneleita, distributor etc.. pea totongi pe ia, pea to'o moe mo'ua ki he Pule'anga. Kaekehe he'ikai a'u foki ia 'o 10 miliona, kuo tolongi mai pee 'ae fu'u miliona 'e fiha ke ke totongi ange 'e kakai. Fe'unga atu aa ongo Manilala 'ae lau miliona kuo to'o mei he silini noo, fe'unga atu aa ho'omou ngaahi fu'u vahenga lau kilu he ta'u, ka mou si'i 'ofa atu aa ki he si'i kakai, koe mate pee kae toe tamete'i pee.
Sevali koe pisinisi pee kae vale pee, kuo ke kau koe moe ongo Manilala he punou mo 'ono'ono kia G5. Koe tangata pisinisi koe siana, feinga mai ki heni ki he kautaha Caterpillar/Hawthorne 'o 'eke pe koe mo'oni koe Generator 'e taha 'oku 4 miliona. Koeni koe 'u kautaha eni 'oku langa honau kete he kata atu he 'oku 'ikai ha generator 'e a'u 'o miliona. To'o hake ho toketaa, mo ho kau adviser 'o huke 'ae internet 'ae 'u kautaha ne fakatau mei ai e ongo Manilala, 'oku 'ikai ha generator 'e mamafa pehee. 'Ikai koe feinga ena ke tapuni 'ae konga 'o 'enau noo kuo fakamohe holo 'i muli ni.
'Iau si'i kakai 'enau faka'ofa kae kei taamate'i pee. G5, Ongo Manilala, Sevalio moe 'otu, lii mai pee e ta'x 'ofa ke lahi, kou tala atu koe 'Otua tene fakafoki atu pee 'ae ta'x 'ofa 'o loo lahi ange. Sio sio lelei ki he mata ho'omou fanau neongo kuo tufa e miliiona 'ia nautolu, ka ke nofo pee 'o tali, mo ke fakakaukau 'e too e tangi e kakai ki he 'ulu 'o hai, fanau 'a hai, mali 'o hai, fa'ee 'o hai, hokohoko atu ai. Koe me'a ena ia 'oku ui ia koe kaiha'a, kai mo'ui, fieme'a, fie mau'olunga.
Fakafoki mai e silini e kakai he kuo holo moe totongi lolo 'a mamani, ko moutolu pee 'oku fakahaofi pe 'emoutolu ho'omou kai ha'a mo kai mo'ui. Tukuange aa e kakai mei pilisone he koe totu'a ia ho'o mou kai 'enau mo'ui koe nau feinga ke fakafoki mo to'o ha'a nau 'inasi. Ke mou tili moutolu 'i 'olunga na ka mou pehee moutolu 'oku 'ikai fie pehee moe kakai. Totongi fakafoki ho'omou mo'ua he 'e 'eke ia 'e Kalaisi ha 'aho ki ho mou ngaahi hako.
Tuku hifo homou 'ulu ki lalo, pea mou fakanongo lelei, sio lelei, he 'e toki 'aa ai homou mata 'o sio mo fanongo ki he tangi e kakai hono fakaehaua'i mo tamoloki pehee.
Manatu e ve'eteka 'e vilo, te mou 'ifee ai, mahalo mou tu'usike fakataha mo Kalafi fena ha tu'a falemalolo 'o feinga inu mei he poo kasele, ka 'e si'i kape mai e poo, DUMB ASS.
Mo'oni moe kau 'angelo
Mo'oni 'ai mo tuku e loto kokovi moe namu faikehe! koe ha fua ho'omou loto kokovi kihe Tu'i mo hono fale.
'Oku ou tui kapau na'e totongi tukuhau e fale 'oe tu'i tenau mahino'i e me'a 'oku fai ai e longoa'a. Kuo taimi ke puke mai 'a t-5 mo 'ene kau gay 'o taufale'i.
Kololiana Wrote:Mo'oni 'ai mo tuku e loto kokovi moe namu faikehe! koe ha fua ho'omou loto kokovi kihe Tu'i mo hono fale.
Kololii 'oku 'ikai ke 'iai ha taha ia 'e lotokovi atu kihe Tu'ii he 'oku 'ikai ke ma'u ai ha'amau me'a 'amautolu, ka 'oku mau 'ita pe mautolu he'ene milks the system 'o homau fonuaa. Ko kololiana koaa koe na'e nonofo mo Kalafi pe 'ikai? Kapau ko Kololiana Naufahu koe, pea ta kuo tau sai 'aupito.
Ma'upale mo 531 mo kataki fakamolemole kamo ki'i tu'u si'i hifo ange 'o fakakaukau kihe me'a ko 'eni. Na'e tutu 'ehe kau temo 'ae kolomu'a 'o Tongatapu he 'aho 16 'o Novema 2007. Na'e mole ai 'ae ngaahi pisinisi 'ae kakai na'e fakatefito 'enau mo'ui mei he'enau ngaahi pisinisi. 'Oku mo pehe 'e nofonofo ai pe 'ae pule'angaa 'o ta'x fai ha me'a ke tokoni kihe kakai na'e mole 'enau pisinisi? Koe ha 'oku 'ikai ai ke ha'u e kau temo 'o oo 'o kole no mei he ngaahi fonua muli , ke tokoni kihe kakai 'o Tonga. 'Ikai, koe pule'angaa 'oku nau 'ahua holo he feinga 'osikiavelenga ke fai ha tokoni mo langa hake 'a Nuku'alofa. Ko ho'o mou me'a pe 'oku fai koe fakaanga 'ata'ataa pe. Mou longo ke mou ngali poto.. he 'oku ha'e e me'afaikehee mei he ngutu e valee.
He me'a fakalanga ta'aki mo'oni koe ta'emahino 'ae fingotatauaki ko eni. oku mahino koaa ki ho pelipeliaa koe pule'anga koe sino ngaue ia oe fonua pea oku i ai hono fatongia kihe fonua pe ikai. he'ikai hoko ha me'a fakafonua pea ha'u ha sino keheange meihe pule'anga ke fai e ngaue 'o tatau pe koe ha e me'a ne hoko ta'x fakaongoongo kihe pule'anga.Koe uhinga ia oe puleanga ke tataki mo fakakaukau'i mo malu'i e fonua. 'Io 'e ala e kau temo o fai e ngaue mo e kole noo moe me'a koia (pea koe feinga ia he lolotonga ni) kapau 'e tukuange mai hono fakalele oe fonua pe pule'anga kihe kau temo pea 'e lava leva ia. kae lava fefe ke ala e kau temo ta'eiai hanau ivi fakapa'anga mo e fakapolikale ke fai'aki e ngaue. Tomu'a omai e pule'anga ke fakalele ehe kakai pea e toki ala leva e kau temo o fakalelei'i e maumau. Hooiii he 'ovava pepenu mu'aeni 'e taha 'i 'api.
KOMITI MO MOANA MO KATAKI ANGE 'O TALI MAI 'EKU FEHU'I:
KO HO'OMO 'ITA HE NO MEI SIAINA KAE NO MEI FE'IA?
TEMO LAVA 'O FAI 'AE NGAUE 'OKU FAI 'EHE PULE'ANGAA?
'OKU 'IAI HA'AMO PALANI KI HONO LANGA 'OE KOLO NA'A MOU TUTU HE TA'U KUO 'OSI?
KATAKI ANGE 'O FAI MAI HA'AMO TALI KIHE'EKU NGAAHI FEHU'I KO 'ENA:
Kololiana Wrote:Mo'oni 'ai mo tuku e loto kokovi moe namu faikehe! koe ha fua ho'omou loto kokovi kihe Tu'i mo hono fale.
Ta'ahine Kololiana, kou tui pee 'oku 'ikai ko Kololiana Naufahu koe ka 'oku ke 'ai mai 'ae hingoa. Pea 'okapau ko koe, me'a vale kai ta'x lahi mo'oni. Kou tui lahi 'oku 'ikai ha konga loto kovi 'i he'eku tohi he koe tama au 'oku 'ikai keu natula ki he loto kovi.
Ai mai ha'o poini pe ko ho'o feinga faka fetau pee 'a'au ke to'o e tokanga 'ae kakai mei he isiu 'oku huki tonu 'i he kakai (grass root level) 'a ee 'oku ke kau ai. 'Oku 'ikai pehee atu 'ehe hou'eiki ko ha fo'i piini piko koe he 'oku 'ikai toe ha'anau katoanga hono pulusi mai 'oku ta'ofi koe mei ai tu'unga ho'o 'ulungaanga 'oku nau maa ai.
Koia ma'u atu aa ha malolo na'a toe ma'ili mai 'a e pelu, feinga hake kia Kalafi ke mo fakalelei (he na'e pelu'i fakataha moua) he na'ane pulusi mai 'o fakatatau koe ki he kulii. Tuku pee 'e koe mautolu he 'oku 'iai 'emau totonu ke lea homau loto he sio atu ki hono faka e haua'i e kakai, he ko homautolu tonu. Malo mo'emau 'iate heni ke 'oatu ki Tonga ke hao ai e fonua mei he bankrupt.
Feinga atu mu'a 'o fai ha'o ngaue tene fakalaka hake 'aki ho'o mo'ui mei he tu'unga 'oe kulii, 'ikai ko koe na'a ke hopo mo Mahe Mafile'o koe tukuaki'i koe koe fe'auaki mo ho tuonga'ane, tautehina fa'ee? Ko si'o mau Epikopoo 'oku kei laumalie, feinga leva he vave taha 'o kofesio, kole ki he 'Eiki ke fakamolemole'i koe mo ho kainga 'oku mou tofanga he ngaahi 'ulungaanga faka sotoma pehee ke fakamolemole'i, he koe 'Eiki koe 'ofa pea koia pe taha tene tali koe.
Kololiana Wrote:Mo'oni 'ai mo tuku e loto kokovi moe namu faikehe! koe ha fua ho'omou loto kokovi kihe Tu'i mo hono fale.
kOLOLIANA TALA KI HE TU'I KE 'AI FAKALELEI E KAU LEKA TANGATA
Kalafi fena koe tali ki ho'o fehu'i 'oku anga pehe ni...
Oku ke mahino'i ho'o fehu'i pe 'ikai?Ko ho'o fehu'i kotoa 'oku taha pe hono 'uhinga pea teu toe tali pe taha fakatatau mo hono 'uhinga...KOE LILIU E FA'UNGA KE TEMOKALATI KAE LAVA KE FAI E ME'A KO ENA KE 'UHINGA MAI KIAI...'oku mahino atu?He'ikai ke mau lava mautolu 'o fai e me'a ko ena he 'oku tapuni mai he Pule'anga ia matapa...'oku mau falala kakato pe ki he kau fakafofonga e kakai he ko nautolu 'oku nau ihe loto fale alea ke 'oatu homau le'o...Malie aupito ho'o fehu'i he 'oku ma'u e oli'ia emau kii kalapu ho'o fehu'i hili koia 'oku 'ikai ke ke mahino'i ho'o fehu'i 'oku fai...
Kau talanga kuo malo fau e fataki e pou tuliki hotau palepale. Koe 'atunga ee femo'uekina he tokolahi e fanauu kuo te mo'umo'ua pehe ai he ngaahi 'aho ni. Ka 'oku 'ikai foki ke ngalo homo mata 'iate au. Kuo pau ai pe ke fai ha foki mai kihe palepale 'oe kau Tonga.
Ko 'eku fakakaukau kihe fo'i vale ko 'eni 'ae pule'anga 'o noo mei Siaina. Koe 'uluaki fakakaukau pe na'e ha'u kihe'eku fakakaukauu, pe koe fo'i tu'utu'uni fakavalevale 'eni 'a hai? Moana moe kau talanga 'oku 'ikai toe 'iai ha me'a teu fie lea kiai, ka koe faka'amu pe ke mahino'i mu'a 'ehe pule'angaa hotau lotoo 'oku 'ikai 'aupito ke tau loto kitautolu kihe fo'i no ko 'eni.
Ko hai ia 'e tu'umalie he fo'i no ko'eni? 'Ikai koe Palemia pe moe Tu'ii? Mani ee mani ee 'ae me'a koe fakatikitato 'ae founga pule 'oku fakalele 'aki 'a Tonga? Kuo 'ai eni ia 'o talamai 'ehe kau faifale'ii ia ke manatu'i 'ehe kakaii 'oku 'iai e pule'anga 'oku ne fakalele 'ae fonuaa pea koe taha 'eni honau ngaahi ngafaa ke kumi ha pa'anga ke fakalele 'aki 'ae fonua. Te'eki ai keu mamata he fo'i fakakaukau fakavalevale mo'oni mo'oni 'eni.
'Oku ou fokotu'u atu kau forum, ko kimoutolu kotoa pe 'oku mou ta'eloto kihe no ko'eni mei Siaina, pea fakahaa'i'aki 'etau ta'eloto ha'atau fakamo'oni kiha fa'ahinga tohitangi faka'initaneti pea hili koia pea tufaki ki mamani katoa, kau ai ha'atau email hangatonu kihe 'ofisi 'oe pule'anga Siaina, pehe kihe pule'anga 'oe ngaahi fonua UN. 'Oku ou pehe kapau 'e ma'u ha kau fakamo'oni 'e toko taha kilu ki 'olunga pea 'e malohi hotau le'o. Ko 'eku fokotu'uu kapau 'oku mou loto kiai pea tau tanaki fakakaukau mai kiha tohitangi pe koe li mai 'eha taha ha tohi tangi kuo ne 'osi teuteu'i ke tau vakai. Koe ha ha'amou lau? Tau ngaue 'aki 'ae tekinolosia 'oe kuongaa kene 'ave hotau le'oo he 'oku 'ikai ke toe ongo mai hotau pule'anga. See if they will still stop the peoples' reps from Radio and TV Tonga: What do you think guys?
531 'oku ou fokotu'u atu keke 'alu mu'a mo ho'o fo'i fokotu'u ko 'ena 'o fufulu 'aki ho peito, he ko 'eni 'oku ou talaatu 'e 'ikai a'u 'o toko 10 ha taha 'e fakamo'oni mai he tohi tangi ko 'ena 'oku ke fokotu'u mai. 'Oku ou kole atu ke mou fakamolemole 'o tuku 'ae fa'ahinga fakakaukau fakavalevale koia 'oku mou fa'ufa'u. Te mou hanga 'o fakangalikovi'i hotau ki'i fonua ki tu'apule'anga kae hili iaa 'oku melino pe 'a Tonga ia. Ko hono 'uhinga 'oku valau ai 'a Tonga he tiami ni, ko e'uhi, koe fa'ahinga kakai hangee ko kimoutolu 'oku mou vili ta'x'unua ke ma'u ho'omou fiema'u. Ka 'oku mou 'osi lelei pe kuopau ke fou 'ae me'a kotoa pe he 'alunga ngaue 'ae pule'anga Tonga. Mou manatu'i 'oku 'iai e pule'anga 'oku ne fakalele 'ae fonua. 'Oku ou fokotu'u atu ke tuku 'aupito 'ae fo'i fakakaukau ko 'ena 'oku fokotu'u mai 'e 531, he 'oku 'ikai 'aupito ke kau au he fa'ahinga fakakaukau ko 'ena 'oku mou fa'ufa'u ke fakahoko.
Kololiana kau ena ia he fo'i fokotu'u lelei pea malo 'aupito ho'o fokotu'u ke fai kiai ha sio e komiti...Ko ho lau fika ia 'oku ngata pe he 10 pea mahalo ko ho ngata'anga pe ia...Kapau na'a ko ha'o fokotu'u mai kia 531 ke 'oatu ha toko 10 ke fufulu ho peito mahalo na'a ngali saiange ia...Koe fokotu'u 'a 531 ke fai ha fakaha loto he 'oku 'ikai ke mau loto ki he tali e noo mei he Pule'anga Siaina he 'e faka'ofa homau hako he kaha'u he fo'i noo fakavalevale ko eni kuo fai he Pule'anga Tonga.Ko ho 'uhinga ke toe ngalikovi fefe 'a Tonga?'Oku mahu'inga malie koaa kiate koe Kololiana 'ae me'a ke tohi pe 'ikai?Kuo fuoloa hono mea'i atu mei muli ni 'ae fo'i piliote koe fonua "CORRUPTION" lahi taha ai honau kau Taki pea 'oku kei talanoa'i lahi 'aupito ia heni 'i 'Amelika ni 'a Tonga na 'o kehe ia mei he hingoa ne iloa ai ko e Friendly Island pe koe 'Otumotu Anga'ofa...Feinga ke ke mahino'i koe valau lahi taha 'i Tonga he ngaahi 'aho ni koe founga taki hotau kau Taki pea 'oku mau fiu he hono lau 'enau ngaue'aki hala'aki honau mafai...Oku mau pehe mautolu oku mau vili ke fai ha tau moe Pule'anga Tonga...Me'a fakavalevale ia ko ho'o 'oho he feitu'u hala.Koe me'a tau'ataina pe ia 'a koe pe teke kau he fokotu'u mai 'a 531 pe 'ikai ka he'ikai ke tu'u ai ho hingoa ia 'au neongo ho ta'eloto kiai pea 'oku 'ikai ke pule 'a e tokotaha hange koe Pule'anga Tonga...Manatu'i 'e pule 'a e tokolahi pea kuopau pe ke fai e loto e tokolahi...Me'a ia oku mou kei valengangau ai koe fo'i me'a koena ke kei pikimate ai...Kamau pehe pe ke fai fo'i fokotu'u 'a 531 kuopau ke sign kiai 'a kinautolu ia oku nau tui kiai...