02 Aug 2007, 15:13
Pago Pago, Amerika Samoa:
Editor,
Talofa Senolita Swan. You have raised a few good points in the Matangi Tonga. Since you are not getting any direct response from the key people in Tonga, I decided to run my thoughts here with you.
The public asked why, Robert F. Kennedy asked why not? You argue that "Tonga cannot afford this Loan from China". My concern is "can Tonga afford not to make this loan from China?"
View full story:
http://www.matangitonga.to/article/lette...3_pf.shtml
Hang in there Dr. Feleti Sevele, soon your righteous will shine like a star!
Your enemy will wither like chaf in the air!
May God bless you PM.... We love you! We pray for you and hang in there mate!!!!
Do not loose heart because your supporters are plenty!!!!
God does not listen to a prayer from a ngutu falahi like you-Kalafi's fan also Kololiana The tightier you lips closed the better.
Aaaamen! Kalafi's fan,
Ka na'e tonu ke ui atu 'a 'Akilisi Pohiva, clive, 'isileli fulu, lepolo, 'uliti etc etc ke nau oo mai 'o 'omai ha pa'anga ke langa 'aki 'a Nuku'alofa. Tonu ke 'oua te tau hela'ia kitautolu he feinga pa'anga ke fakapa'anga 'aki 'ae maumau 'ae kau temoo.
Tonu ke nau omai 'o takoto he loto hala pule'angaa pea tuku mai kiate au keu 'alu atu 'o tele kotoa kinautolu moe vale... heeeeeeee!!!!! iiiiaaaakkkkkiiiiiii, tautautefito kia 'iaki lahi ko 'ena ko 'Akilisi.
TUKU E LEA IA KIA 'AKILISI MOE KAU FKFOFONGAA HE 'OKU 'OSI HONAU IVI 'ONAUTOLU HE NGAUE MA'A KAKAI 'OE FONUA, PEA 'OKU TAPULAA KE AVA HA NGUTU IA 'O LEA KIATE KINAUTOLU!
MOU AVA TAHA PE KIA SEVELI, SENITULI, AFEAKI, FAKALEITI G5 PEA MO KOLOLIANA, HE KO HO'OMOU ME'A 'OKU FAI 'OKU FAKATUPU'ITA MA'U PE KIHE FONUA.
MOU OO ATU KIHE MATOO 'O KI'I UKU TU'ULU HIFO AI HEI'ILO 'E KAI MOUTOLU 'EHE ANEE MOE 'UME'UMEAA!!!
Kololihana koe me'a ia oku mau fiema'u ai ke nau hu kitu'a kae oatu ha kakai oku nau lava fai e fatongia...Ke mau oo atu koe pa'anga ena pule'anga oku ihe aofinima kau Minisitaa moe Palemia...Mou hu kitu'a kae alu atu e kakai hange ko mautolu o langa 'a Nuku'alofa...Pea ofa mai 'o alu fai ha'o unuunu 'oku 'aongaange ia ho'o fakanafala mai ko ena...
Moana ngutu pala, taa ko kimoutolu koe kau vale fie Palemia. 'Oku te'eki ai ke mou ofiofia kimoutolu kihe tu'unga koia. Kemou oomai 'o fakalele fefee'i 'ae pule'anga? Talamai angee pe 'oku 'iai ha'amou taukei ngaue? Lea mai Moana! Koe fanga vale kotoa 'ena 'i Tongaa 'oku tanaki mai ke hoko koe kau fakafofonga 'oe kakai.
'Oku fe'unga pe e taki ia mo Sevele pea mo e Tu'i.
Tulou ange he mo e kau Vava'u lelei ka 'oku 'i ai foki e kau Vava'u 'oku 'iloa ko e hako 'o e kau Vava'u kovi, pe 'hako kovi'. Ko e 'uhinga 'o e pehee 'hako kovi' he ne fisi-ki-tu'a 'a 'enau fakahekeheke ki he malohi mo e fakahekeheke kia hou'eiki, pe ui ko e laupisi 'eiki, 'o pango 'aki he ne a'u pe ia 'o mole ai e ngaahi mo'ui lahi tu'unga pe he'enau laupisi mo fakahekeheke: Ne 'uhinga ai e to 'a e kolotau Feletoa 'i Vava'u pea faka'auha kotoa kinautolu 'e Finau 'Ulukalala mo fakamelemo'i he moana. Ko e to pe he'enau laupisi 'eiki mo e fakahekeheke. Ko e ki'i motu'a Vava'u nofo Kolomotu'a (kae ngaue ki Pagopago) ko ena ko Sione L Kava 'oku fa'a tohi mai ki he Matangitonga, pea ko 'ene tohi ena 'oku ha 'i 'olunga kia Senolita Swan. 'Oku 'ikai tuku hano ivi he te'epato kia hou'eiki. Ne 'i ai 'ene lea 'e taha he'ene tohi 'o pehe kia Lavaka Ata kapau 'e ha koaa ......pea 'e 'ataa 'a Lavaka ia ke ne heka hoosi honau tu'a (nau kolo 'i Vava'u ko Tu'anuku) ki he ta'engata. 'Oku mou sio ki he fa'ahinga to'onga lea laupisi 'eiki 'a e kau Vava'u hako kovi. Te nau luva 'a e me'a kotoa kau ai e mo'ui 'a ha kakai, kehe pe ke mahino kia hou'eiki, pe ko ha taha 'oku ma'u me'a pe ma'u mafai pe ma'u tu'unga, ko kinautolu eni kau hako kovi 'oku nau tauhi mo tokanga atu ke teke honau langi. Pea ke nau fakatokanga'i mai kinautolu 'o fakapale'i.
'I hono fakahoa 'a e tokolahi mo e elia 'o e ngaahi motu 'o Tonga, ko Ha'apai 'a e fonua 'oku tokolahi taha e ha'u mei ai e kakai poto mo 'iloa taha he 'otu Tonga. Ne me'a ngaue'aki 'e Ha'apai 'a Vava'u ke tau'i 'aki 'a e 'otu Tonga pea ko e malohinga ia 'o e tautahi ko e fakatahataha 'a e ongo motu ni. Ka ne 'atamai 'a Ha'apai kae faka-tangata mai mei Vava'u. Ko e kau Vava'u hako lelei ko hono mo'oni ko e hako ia 'o e kau Ha'apai pea 'oku 'ilonga pe 'a e hako 'o e kau Ha'apai totonu 'oku o fakataha ma'u pe 'a e poto mo e to'a, 'o 'ikai 'uhinga eni ki he to'a pe he taufangatua mo e fuhu tuke ka ko e to'a hono taupau'i ha fo'i mo'oni ki he ikuna pea 'oku fisi ki tu'a ai 'enau ngaue'aki honau 'atamai. 'Oku 'ikai pehe 'a Vava'u ia ('a e kau hako kovi 'o Vava'u). Mo u sio ki he tama Vava'u nofo Pagopago ko ena 'i 'olunga, Sione Kava, he'ikai pe tuku e laupisi 'eiki ia 'a e Vava'u. 'Alu pe ia nofo muli mo kei fai pe laupisi ki he hako 'o Tupou I, ko e kau Ha'apai foki 'a Tupou I. Ko honau mate'anga pe ia tatau pe mo 'enau mate 'i Feletoa he'enau laupisi kia 'Ulukalala. Hili 'enau tau pea fiu feinga 'Ulukalala ke haveki 'a Feletoa mo e 'ikai. Ko ia kakaa'i 'e 'Ulukalala kinautolu ke nau fakalelei a, tuku e tau he'e honge 'a Vava'u. 'Io, tu'unga honau natula laupisi 'eiki, nau hu mai kitu'a mei Feletoa, tuku 'enau me'atau ki lalo ko e teu fakalelei tokua mo 'Ulukalala. Puke nautolu 'e 'Ulukalala 'o tamate'i mo fakamelemo'i e toengaa 'i tahi, pea ko e ngata'anga ia 'o e kolotau Feletoa 'i Vava'u.
'Oku o atu e kau Tongatapu, kau Ha'apai (mo e kau Vava'u hako lelei pehe ki 'Eua) 'o nofo muli he ta'u lahi pea nau manatu 'ofa mai ki he faka'ofa 'a e nofo masiva 'a e kakai Tonga tokolahi 'i Tonga ( tatau 'a e famili mo e ta'efamili) mo nau loto ke liliu ki ha fa'unga pule lelei ange kae manava si'i kakai. 'Oku 'ikai ke pehe 'a e kau Vava'u hako kovi ia. 'Alu pe nautolu (hange ko Sione Kava) 'o nofo 'Amelika pea hiki mai ki pagopago 'o ngaue ai 'oku kei fai pe laupisi 'eiki ia (lolotonga 'oku tu'umalie pe mo sai 'a e hou'eiki ia kae feinga ia ke fakalahi atu honau 'inasi) 'ikai ha teki 'e taha ki si'i to'e atu 'a e masiva 'i he tokolahi taha he kakai Tonga.
Ko au ia ko e Tonga konga Samoa, he ko e fa'e 'eku tamai mei Upolu mo Savai'i pea ko e tamai 'eku tamai mei Kolomotu'a. Ka kuo u toki hiki atu eni au ki Nu'usila pea 'oku pehe 'e he tokolahi he 'apiako kou ako ai ko e Siaina au ka 'oku ou talaange ko e Tonga konga Samoa au. Pea neongo ko 'eku kui ko e Samoa pea 'oku 'ilonga ia hoku kili mo hoku mata ka 'oku ou lea fakatonga pe au 'o 'ikai ke u fieha 'o hange ko Sione Kava, ke hange 'oku 'avea he lau Amerika Samoa, mo e Talofa, ka ne toki hiki atu pe ki ai 'aneuhu, ka ne totonu ke ne tala ko e fu'u Vava'u ia mei kau hako kovi kae nofo'ava 'i Kolomotu'a pea toki hiki atu 'o ngaue 'i Pangopango.
Pea fielau.
Mo e faka'apa'apa.
Sefo kuo ke folahi mai ki loto 'ae uho 'oe palopalema 'oku tau tofanga ai he ngaahi 'aho ni. 'Oku ou malie'ia ho'o ngaahi lafo pea mo ho'o loto ma'ulalo ke vahevahe mai ho'o 'ilo ke tau 'inasi kotoa ai he fale ni.
'Oku te manatu kita Sefo, kihe'eku fa'a tangutu mu'a he kalasi fakatonga 'i THS, pea koe taha e talanoa fungani 'eku faiako Tonga, koe tangata ko Lea Loumoli mei Fanga, na'a ne talanoa mai 'ae 'uhinga 'oku ui ai 'ehe kau Ha'apai 'a Siaosi Tupou 1 koe "Tu'i Ha'apai".
Pea tuku mu'a keu tanaki atu kihe talanoa malie kuo ke 'osi folahi mai he ha'ofanga ni.
Pehe 'e Loumoli, 'ihe tuku'au mai 'ae ngaahi ha'a Tu'i 'o Tongaa, na'e 'iai pe 'ae kolo mo hono Tu'i pea mo hono hou'eiki ('alofi fakafe'ao) pea mo honau kolotau takitaha ke malu'i honau Tu'ii.
Koe kolotau malohi taha 'i Tongatapuu tokua koe kolotau 'i "Pea pea mo Tokomololo", 'aia koe kolotau ia 'o Ma'afu Tukui'aulahi. Tokua na'e 'iai 'ae 'ofefine 'o Ma'afu ko hono hingoa ko "Hoa mo Faleono". To cut the long story short, ne faifai atu pe pea feitama 'a Hoa mo Faleono. Na'e feitama kovi 'aupito 'a HmF. Na'e 'ikai ke ne fie inu ha vai 'ihe taimi na'e fieinua ai, ka na'a ne fieinu ha toto, ka ko ha toto 'o ha tangata pea kapau 'e 'ikai ma'u ia pea na'e pau ke 'alu 'ae kau te'ee ki 'otukakala 'o Mu'a, kei hengihengi 'o fakatali kiha hohoni vai, 'ae hahau na'e to 'ihe funga matala'i'akau kakalaa pea toki 'omai leva ia ke inu mei ai 'a Hoa mo Faleono. Na'e toe pehe tokua na'e 'ikai ke fie kai me'akai 'a HmF 'iha me'akai angamaheni, ka na'a ne fiekai ha kakano 'oha tangata....
Na'e sio tokua 'a Ma'afu kihe fita'a pehe 'ae u'a 'o HmF, pea na'a ne 'ilopau koe tama 'ihe manava 'o HmF koe tama ka angakehe. Na'e faitu'utu'uni ai 'a Ma'afu Tukui'aulahi kia HmF, kapau 'e fa'ele hifo koe fefine pea 'e fakamo'ui, pea kapau 'e fa'ele hifo koe tangata pea 'e tamate'i. Neongo na'e loto 'a HmF kihe faka'amu 'a 'ene 'Eiki, ka na'e 'osi fakapapau'i 'e HmF, kuopau ke hola ia mei he kolotau 'o Pea.
'Ihe ofi ke fa'ele 'a HmF, na'a ne fonofono ki hono kau fakafe'ao ke nau hola po'uli. Na'a nau hola po'uli leva 'iha vakavaka'aamei, na'e fe'unga nai moe mahina 'e ua kihe tolu 'enau teetee 'ihe fukahi tahi, 'ikai ha taumu'a pe te nau mo'ui pe te nau mate.
Ne a'u kihe po 'e taha kuo fa'ele ai 'a HmF 'i tahi. Manatu foki Sefo, 'ihe hisitolia 'o tongaa 'oku silent 'a Tonga 'ihe feitu'u na'e 'alo'i ai 'a Siaosi Tupou 1. However, 'ihe po pe koiaa na'e faafaa hifo 'a HmF kihe tahi, 'oku mafana, pea ne pehe leva kuo nau fakaofi kiha fonua moomooa. 'Ihe ma'a hake 'ae 'ahoo ne nau tu'uta kiha ki'i motu na'e ui ko Ha'ano. Na'e lelei mai 'ae kau te'e 'a Havea Tu'iha'angana 'o Ha'ano, 'o fakaha kia Havea 'oku 'iai 'ae folau kuo fakatu'uta 'ihonau fangaa. Na'e tu'utu'uni 'e Havea ke 'oange mo'ui 'ae fonongaa. Again, to cut the long story short, na'e tali leva 'e Havea ke fakamo'ui 'ae kau folau ni.
Na'e ohi hake ai pe 'a e tama ni 'i Ha'apai, 'o a'u kihe taimi na'e hoko ai 'ae tau fakalotofonua 'a Tongaa 'o mea'i ia 'ehe taha kotoa pe, na'e hanga 'e Siaosi Tupou 'o ikuna'i kotoa 'a Tonga. Pea manatu foki koe kolotau fakamuimuitaha na'e a'u mai kiai 'a e konga kau 'a Siaosi, koe kolotau 'o Pea mo Tokomoloo. Hili 'ae to kotoa 'ae ngaahi kolotauu, na'e fakanofo ai 'e Tonga 'a Siaosi Tupou koe Siaosi Tupou !.
Neongo koe tama Tonga pe 'ae Tu'i 'Uluaki, ka na'e fakamo'ui mo ohi mei Ha'apai. Ofcourse, koe Tu'i Ha'apai pe 'a Tupou 1.
Sefo toe fai mai pe ha'o tanaki mo ha'o fakatonutonu kihe ki'i tanaki vaivai kuo u fai atu.
Kapau na'e 'ilo 'e Tupou !, 'e a'u 'a Tonga kihe tukunga 'oku tau 'iai he ngaahi 'aho ni, 'oku ou tui 'e kalokalo mamahi he'ene sio kihe to'onga 'ae Tu'i lolotonga.
'E 737 malo ho'o fakakakato mai e tafa'aki ki he tuku'au mai 'a Tupou I ka 'oku 'ikai foki ko ha Historian au pea 'oku lahi ange ho'o 'ilo 'au kia Tupou I 'ia au ka 'oku ou to'o mai pe 'a e hisitolia ke tokoni ki hono fakama'ala'ala 'aki ha poini 'oku ou talanoa ki ai. 'A ia ko e va 'o Ha'apai mo Vava'u he taimi 'o 'Ulukakala II ne humu ai 'a Vava'u tu'unga he laupisi 'eiki, pea ko Sione Kava eni ko e Vava'u 'oku kei ha mai pe 'a e laupisi 'Eiki mei ai mei he Vava'u ki he Ha'apai 'ou fakatata'aki pe 'a Tupou I. Mahalo 'e tatau pe mo au na'e fa'ele'i au 'i Savai'i kae tohi 'i Tonga pea u Tonga ai pe au he 'oku lahi ange hoku taimi 'i Tonga 'i Samoa. 'A ia 737 'oku ngata pe 'eku ma'u kia Tupou I he'ene 'i Ha'apai pe.
Mo e faka'apa'apa
Sefo mo 737 tuku e lea ia kihe Tupou 1 he 'oku 'ikai ke mou 'ilo ko hai ia. 737, kataki 'o kaufaki'i hake si'i Sefo he 'oku kei lele 'o kumi 'ene lecturer ke ha'u 'o 'oange ha me'a ke tohi mai 'aki he forum. Me'apango pe he 'oku holiday e faiako ia! heeeeeeeee me'a fakamaa mo'oni Sefo koho'o poletau ta'x'iai ha me'a tau.... ui atu ho'omou sianaa moe faka'ofa.
Liana Piini lalekini mahifi 4 'ataa angefau he 'olovaha heka hake heka hifo 'a halatahi kotoa naufahu. fielau he koe matiti tatangi 'a ena ia 'i 'api. muitaufaufau kuo mau pehe kuoke faka'ero atu he Tongatoday kake toe mafure mai ki heni. Ko ho'o lau vale holo 'oku mahino ho sesele ho'o fiepopoto atu ka sefo he 'oku lava 'o tali e fehu'i 'oku 'oatu pea fiepalafu takaiholo he 'oku pehe ha palafu fakauhinga me'a. tukuno'ai sefo he temoutoe vale moutolu he talanoa moe manguafi ko eni. 'alu a 'o malolo he kuoke ngafe'u kuo mingi ho raro pea toe si'i pea u tala ho'o lesbo. Iuvii me'a ifo ko ia Liana vale hia fakamala'ia. 'Iuviiiii. Ueeeee fu'u manu ta'x'atamai. Iuviiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii.
Komiti 'ai moke 'ilo ho lea'anga. Vale ta'eakonaki'i! 'Alu 'o lea pehe kiho tuofefinee he 'oku 'ikai keu pehe au. Me'a ta'x'apasia mo'oni ko koe he lea kovi moe kapekape, pea 'oku ou fakatumutumu pe hono faka'ataa 'e Setita 'ae kapekapee ke 'omai he'ene forum. Fielau he koe valekaita'e moia 'e taha.
A bad analogy came to mind.This, "China loan',is as if we are drowning our kids in the pool.OOh!!wait,Get the grandkids too.It's going to take that long,if we're lucky,to get this monkey off our backs.Ko hono mo'oni 'eni. He'ikai pe ke toe 'osi e loto mamahi ia 'o Feleti 'ihe vela 'a Molisii.Pea kuo 'osi fakapapau 'a Feleti tene hanga ngaue'aki hono mafaii, fakataha mo 'ena pone moe tu'ii kena tili 'aki e malohi taha he noo, 'e iku 'o totongi ehe kakaii.'E feinga e vale ia 'e taha kene taetae fanga kii pisinisi 'ae pule'anga 'oku teu ke tukuange ki tu'aa,aia e toki tangutu mai e tu'i ia moe 'ekenomika 'o Tongaa 'o hange mai ha fu'u 800lb Gorilla 'i hotau loto falee.'Aia kuo tau si'i hange pe ha fanga ki'i puppets,tangutangutu pe 'a T5 'o fusifusi ai pe filoo ka tau fehopo taki pe tautolu.Kuo 'osi tui e tui'i ia 'oku vale e kakaii.Ke ne ki'i fakahomohomo mai pe 'e tau me'a fakapolitikale ka ne fakasisina kitautolu 'aki 'ene pule'i e konga lahi 'oe economy 'oe Fonuaa.Pea feinga leva e vale 'e tahaa ke langa fo'ou kotoa 'ene 'uu pisinisi na'e velaa,pea koe toee 'e fa'o hono katoo 'o lue moia ki 'api 'o tokotokoto ai.Koe toenga leva e noo e hua'i ke tili ai e toenga e kau kaka ihe pule'angaa.Kuo situ'a mo'oni pe 'a Feleti ia meihe lelei moe mo'oni kotoa na'e tu'u ai 'ihe kuohilii.Faka'ofa mo'oni si'i Tongaa,'asinga ai e too ki laloo mo hono toe 'akaa.Tu'u hake pe e fo'i toko ua 'o kole silini ki Siaina pea ui 'ena fono fanongonongo tokoto ke fakaha kihe kainga 'oe Fonuaa mo honau fanga hakoo, kee, ngulungulu 'a fei'umu, pee mo fua e fu'u kavenga mate ko 'enaa.Koe me'a ia 'oku tau maa ai he kole ki 'Amelika ko 'enau fakapipiki mai ai e 'uu me'a oku totonu ke fakamoleki kiai e silinii 'o fekau'aki moe lelei fakalukufua 'ae Fonuaa.The govt. seems to always favor dealing with the devil.Toki me'a oli ia koe 'alu e puleanga ia 'o lata i Siaina kae hange ha tahi e 'alu e kakai ia ki NZ,UK,US,AUST.Ko hono 'uhinga pe he oku 'ilo 'ehe kakai ia e 'uu lelei lahi 'oku ma'u mai meihe 'uu Fonua ni kae kei munoa pe e pule'anga ia he kaiha'a.
Kololiana Wrote:Aaaamen! Kalafi's fan,
Ka na'e tonu ke ui atu 'a 'Akilisi Pohiva, clive, 'isileli fulu, lepolo, 'uliti etc etc ke nau oo mai 'o 'omai ha pa'anga ke langa 'aki 'a Nuku'alofa. Tonu ke 'oua te tau hela'ia kitautolu he feinga pa'anga ke fakapa'anga 'aki 'ae maumau 'ae kau temoo.
Tonu ke nau omai 'o takoto he loto hala pule'angaa pea tuku mai kiate au keu 'alu atu 'o tele kotoa kinautolu moe vale... heeeeeeee!!!!! iiiiaaaakkkkkiiiiiii, tautautefito kia 'iaki lahi ko 'ena ko 'Akilisi.
KOLOLIANA,Ko koe ia kuo 'osi faa mo'oni pe ho 'ahuu 'ou he manako noa holo he kau Temoo.Tuku ho'o tete'e pehe kia 'Akilisii he koe motu'a mali ia.Kokono mai pe mu'a koe kia au 'oku ou tali koee.'Osi 'eke kia nautolu,'ikai fiema'u koe 'e taha.Maybe Clive,kene ki'i cross examine ho fo'i 'uluu pe koe ha 'oku ke angaua pehe ai.'Osi ko iaa pea tele'i ai pe koe.Koe pa'anga pe ae kakaii na'a nau tutuu, ke 'oua toe hokohoko atu hono kai 'ehe ni'ihi pe,pea ko 'enau pa'anga pe 'ena 'e toe langa 'akii.Koe fee leva me'a teke hu mai 'o tokoni kiho Fonuaa.Ka ne tuku e totongi maumautaimi 'oe senituli koe afe'i'iiaaaaaki moe kalali kuo 'osi lava lelei ha foi public toilet e ua ho koloo.Huanoa ha'o fusi pahia e pepa toiletii.
Kololiana Wrote:Komiti 'ai moke 'ilo ho lea'anga. Vale ta'eakonaki'i! 'Alu 'o lea pehe kiho tuofefinee he 'oku 'ikai keu pehe au. Me'a ta'x'apasia mo'oni ko koe he lea kovi moe kapekape, pea 'oku ou fakatumutumu pe hono faka'ataa 'e Setita 'ae kapekapee ke 'omai he'ene forum. Fielau he koe valekaita'e moia 'e taha.
Koe ha 'oku ke to'i mo aape pehe holo ai henii.'Alu atu 'o 'omai ha me'i kongaholo 'o holo'i 'aki, pea tolongi'i 'aki ha polosi fulunifo pea ke toki hau leva 'o aaaava mai, he teu tali atu pe.Malo ho'o kei ivi 'aki e pihi noa holo pe henii.Me'a matamata lelei mo'oni koe 'asi mai 'a Setita he uike kotoa pe.Pangoo koe 'ikai lava 'o lele mai e moonii moe totonuu he po kotoa.Me'a malie koe 'ikai teke 'asi mai, Kololiana, he tv .Tama ha'amau lele.Teu tolongi 'aki 'e au e tv ha me'a kaekehe pe ke 'oua toe fai ha sio atu ki he fengali mai ho puloa ngafeu'u.
Tama 4kakai malo mu'a 'etau ma'u 'ae pongipongi ni, pea ko 'eku toki a'u mai eni na'a ku 'alu kihe lotu 'o kofesio he kuo lahi e 'uli hoku lotoo he lahi e 'ita kia Kololiana moe pule'anga.
Kae fakaoli foki ia Tama4kakai, ne tali 'ehe 'eiki 'eku lotu 'one talamai keu fai malohi hono kape e filii ke mama'o mei heni.
Tuku mu'a keu ki'i akonaki atu he potu faingata'a ko'eni pea mou fa'iteliha pe pe temou tali pe 'ikai. 'Oku ou hanga 'o 'analaiso 'ae fa'ahinga natula 'oe kakai 'oku nau ngaue'aki 'ae loki talanoa ko 'eni 'oku pehe ni:
MMPOKO:
koe tangata pe fefine ko 'eni 'oku 'ikai pe ke 'iai ha'ane fo'i poini 'ana 'e taha 'e 'omai ke fai mei ai ha ako. Koe tangata talanoa maumautaimi pea 'oku totonu ke 'oua 'e toe hu mai ia kihe loki ni kae'oua kuo 'alu 'o fai ha ki'i ako kae toki ha'u 'o kau mai he fopotalanoa'aki. Koe tangata manako he lea kovi moe kapekape kae 'ikai pe ke 'iai ha poini ia he kaveinga 'oku fai ai ha talanoa.
TAMA4KAKAI:
Koe tangata fieme'a lahi 'eni, pea 'oku 'asi pe ia he fa'ahinga lea 'oku ne ngaue'aki. Hangee kiate au koe tangata ko 'enii 'oku 'ikai ke 'iai hano tuofefine 'ona. 'Ikai ke 'iai ha poini, koe taukapekape pe mei mu'a ki he'ene 'osi.
OKEEDOKEE: IPOD: 737: 531: PANEL:
'Oku MOU tatau kotoa pe he 'ikai ke 'iai ha'amou poini 'e li mai kihe ha'ofanga ni, ka 'oku mou lau me'a faikehe pe kimoutolu. Lahi e ngaue'aki e loi moe palafu.
MOANA: BLOOD:
Koe taimi 'e ni'ihi 'oku 'iai ho'omo ki'i 'uhinga ka 'oku 'ikai ke fu'u malohi ho'o 'uhingaa. Mahalo kuo fu'u lahi hono brainwash koe 'e 'Akilsi moe kau fakafofonga.
SEFO:
'Oku fu'u hulutu'a e fiepoto ia 'a Sefo, pea kuo 'oho kui takai holo pe 'ene fa'ahinga fakamatala, ta'emaau, pea ta'eta'e'uhinga.. 'Oku ou tui 'e toe saiange 'ene fakamatalaa 'okapau 'e toe foki 'o ako laukonga.
'EPALAHAME:
Ko 'epalahame ia 'oku puke ia he mahaki koe vale hano faka'uhinga'i ha me'a ke mahu'inga malie. Mahalo au koe tangata palakuu lahi taha 'eni 'ihe loki ko 'eni. Fu'ulahi 'ene ngaue'aki 'ae ngaahi lea kovi mo ta'efaka'apa'apa.
KOMITI MO HAI FUA 'OKU TOEE:
Mou 'ofa mai 'o hola ka mou mo'ui, he koe loki ia ko 'eni, koe loki pe ia 'oe kau pa'umutu. Kapau na'e 'ikai ke te 'ilo 'e kita ha fo'i kapekape, 'oiaueeee! ko 'ete hu mai pe ki heni kuo te 'osi 'ilo 'e kita 'ae kapekape kehekehee......
Mou hola ka mou mo'ui!!!!!!!!!!!!
Feleti Sevele Wrote:Tuku mu'a keu ki'i akonaki atu he potu faingata'a ko'eni pea mou fa'iteliha pe pe temou tali pe 'ikai. 'Oku ou hanga 'o 'analaiso 'ae fa'ahinga natula 'oe kakai 'oku nau ngaue'aki 'ae loki talanoa ko 'eni 'oku pehe ni:
MMPOKO:
koe tangata pe fefine ko 'eni 'oku 'ikai pe ke 'iai ha'ane fo'i poini 'ana 'e taha 'e 'omai ke fai mei ai ha ako. Koe tangata talanoa maumautaimi pea 'oku totonu ke 'oua 'e toe hu mai ia kihe loki ni kae'oua kuo 'alu 'o fai ha ki'i ako kae toki ha'u 'o kau mai he fopotalanoa'aki. Koe tangata manako he lea kovi moe kapekape kae 'ikai pe ke 'iai ha poini ia he kaveinga 'oku fai ai ha talanoa.
TAMA4KAKAI:
Koe tangata fieme'a lahi 'eni, pea 'oku 'asi pe ia he fa'ahinga lea 'oku ne ngaue'aki. Hangee kiate au koe tangata ko 'enii 'oku 'ikai ke 'iai hano tuofefine 'ona. 'Ikai ke 'iai ha poini, koe taukapekape pe mei mu'a ki he'ene 'osi.
OKEEDOKEE: IPOD: 737: 531: PANEL:
'Oku MOU tatau kotoa pe he 'ikai ke 'iai ha'amou poini 'e li mai kihe ha'ofanga ni, ka 'oku mou lau me'a faikehe pe kimoutolu. Lahi e ngaue'aki e loi moe palafu.
MOANA: BLOOD:
Koe taimi 'e ni'ihi 'oku 'iai ho'omo ki'i 'uhinga ka 'oku 'ikai ke fu'u malohi ho'o 'uhingaa. Mahalo kuo fu'u lahi hono brainwash koe 'e 'Akilsi moe kau fakafofonga.
SEFO:
'Oku fu'u hulutu'a e fiepoto ia 'a Sefo, pea kuo 'oho kui takai holo pe 'ene fa'ahinga fakamatala, ta'emaau, pea ta'eta'e'uhinga.. 'Oku ou tui 'e toe saiange 'ene fakamatalaa 'okapau 'e toe foki 'o ako laukonga.
'EPALAHAME:
Ko 'epalahame ia 'oku puke ia he mahaki koe vale hano faka'uhinga'i ha me'a ke mahu'inga malie. Mahalo au koe tangata palakuu lahi taha 'eni 'ihe loki ko 'eni. Fu'ulahi 'ene ngaue'aki 'ae ngaahi lea kovi mo ta'efaka'apa'apa.
KOMITI MO HAI FUA 'OKU TOEE:
Mou 'ofa mai 'o hola ka mou mo'ui, he koe loki ia ko 'eni, koe loki pe ia 'oe kau pa'umutu. Kapau na'e 'ikai ke te 'ilo 'e kita ha fo'i kapekape, 'oiaueeee! ko 'ete hu mai pe ki heni kuo te 'osi 'ilo 'e kita 'ae kapekape kehekehee......
Mou hola ka mou mo'ui!!!!!!!!!!!!
'Amusia mu'a moua Moana mo Blood na'e sai homo maaka he fakatonutonu sivi 'a Feletii.Mo lava toko ua pe mo ua ka mau too kaatoa mautolu koe kapekapee.Pehe pe tama ha'amo mei lava ma'olunga mai meihe kolisi na'e pule ai e Palemiaa ee.Pe na'e mei saiange pe kete ta'eako kita ha faiako 'a Feleti 'ia kita.
Tama 4kakai 'oku 'ikai keu 'ilo 'eau pe na'e fakamaaka fefee'i 'e Seveliali 'ae anga 'etau talanoa.
Kamau na'a koe fakamaaka 'etau talanoa 'e 'Akilsi Pohiva, 'e 'iai ha'aku tokanga kiai, ka koe pehe ko Sevali 'oku ne 'analaiso 'e tau talanoa, hell! what does he know about dialoque? The PSA have been tried for 21 months to dialogue with him and all comes to naught. Kapau koe 'alani taione pe ko mele 'amanaki na'a na kau mai ki hono fakamaau 'etau talangaa na'e olioli ange ia.