Allegations emerged after friends revealed that their deceased friend whom was found dead in the Shoreline building rubble on Friday 17th November 2006, was actually with them in prison the night before. They claimed, their friend was badly wounded when the police beat them in their cells. “About 2.00 AM Friday 17th, Police officers came and took the man out from the cell”. They were chilled and surprised to hear their friend was amongst the other corpses found burnt in the shoreline fire. Further more, Kele'a newspaper this week reveals a dvd of the deceased returning to town after the shoreline building was on fire.
Pro-democracy Leader ‘Akilisi Pohiva told TNEWS last year, that he questions the cause of the man’s death and legal action will be taken. “There is no doubt there was abuse happening in the cells. Photos were taken as proof”.
Parents of the deceased man are still in Tonga at the moment. They are determined to find out what really happened to their son on the night of his death. “Was he really trapped in the shoreline building or was he beaten to death by the Police and then secretly placed him in the rubble as a cover up”. The police are silent on the matter.
Friday, 1 December 2006
The remains of shoreline’s building after the fire caused by riots.
Story: setita@tnews.co.nz
Wow!!!!!! WWWWOOOOWWWW!!!!
Speechless!!!!
Booooooooy!!!Booooooy!!!Booooooy.Are they really digging their kasele ponu deeeeeep this time??????????.
That's right, kapau na'a koau 'ae famili, I will take this case right to the end!!!! Koe ngaahi fakamo'oni 'oku ma'uu 'oku 'ikai ke ngale sai ai 'ae pule'anga. Kapau 'oku mo'oni 'ae ngaahi mahamahalo ko'eni, koe ha leva 'ae me'a faii kakai 'o Tonga???? Te mou kei ta'utu pe kae fa'ifa'iteliha 'ae kau fakaehauaa hotau fonuaa????
kautama kuo ongo mai ki hahake ni 'ae si'i ui 'ae tama ko 4kakai ke mau lele mai ke tau ki'i palupalu he loki ni, pea kup pau ke tuku 'ae me'a kotoa kate si'i lele mai ke fakakakato e fatongia.
Kautama, koe fo'i ongoongo ko'eni, 'oku mau kei nofo 'o kumi pe ko hai koaa na'e mate 'i Tonga ni . Koe mate pe 'eni 'e ua kuo 'osi fai hono putuu 'i Tonga ni. 'Oku mau fehu'ia lahi 'e kimautolu 'i Tonga ni, pe koe fee fua 'ae ngaahi mate 'e fitu na'e tala 'ehe pule'angaa.
Na'e talu pe 'emau 'ilo 'emautolu 'i tonganii 'oku loi 'ae ngaahi ongoongo koe'ni 'ae pule'angaa he ta'u kuo'osi. Koe fehu'ii moe talafilii pea na'e 'iai koaa ha mate ia 'ihe shoreline pe 'ikai??? Kapau na'e 'iai ha mate ia fakatupunga 'ehe vela 'ae shoreline, e mahino lelei pe ia he kuopau ke 'osi'osi 'ae sino 'oe kau pekiaa. Koe ongo mate ko'eni 'e ua na'e 'ave hona sinoo 'o sivi 'i 'Aositeleliaa na'e 'ikai ke 'osi'osi hona sino 'onaua. Te tau fifili ai pe koe ha nai hono 'uhingaa? Koe ngaahi la'i taa ko'eni 'oku 'omai 'ehe nusipepa kele'a 'o e uike ni 'oku 'asi ai 'e ki'i tamasi'i ia koee na'e matee 'oku kau ia he kau lue ki Nuku'alofa hili 'ae vela 'ae shoreline.
Koau mo'eku tuii 'oku totonu ke hire mai ha kau fakatotolo mei muli kenau fakatotolo'i 'ae fo'i me'a ko'eni. He 'oku ou tui lahi fakataha moe famili 'oe pekiaa, na'e 'ikai ke mate 'ae ki'i tamasi'ii ia he vela 'ae shoreline ka koe ta 'ehe kau polisii pea toki tuku hake kihe velaa ke fakapuliki 'aki 'a e me'a na'e fai kihe ki'i tamasi'ii. This is a big news!!!! 'Oku totonu ke toe fakatotolo'i pe ko hai fua koaa na'e matee he koe tokoua pe 'eni ia 'i Tonga ni kuo 'osi fai hona putuu. Koe fee 'ae tokonima kehee ia?????
Liana,fai moke huu mai 'o fai ha fu'u fo'i fasitu'u kihe me'a ko'enaa.Pe 'oku ke lolotonga Ngungutapulea koe he taimi ni.Well, that would be a typical twisting remarks from you folks.eh.Pe 'oku ke kei lolotonga kumi 'e koe 'a Sefo ke fai ho'o talanoa ako fiepoto atu kiaii.Na'e mamahi hono uu'u koe he'e piii????.Na'e uu'u koe 'ifee he'e piii???.Ho beee????.Tuku hono hokaa, he koe me'a ia 'e hokoo koe mamahi'ia ho beeee hono uu'u he'e piiii.
Where is the coroner???????.Or the forensic scientist????.How reliable their works and how much influence the govt. have on it???We have seen how they force their way into every independent reports that come out so far.Kuo te manatu kihe va'inga 'ae kau lekaa he 'one'onee.Koe tohi mo taa fakatataa e leka 'e taha 'i mu'a kae tanu mo tamate'i atu e leka 'e taha mei mui, pea na fe'auhi ai peee pe kohai 'oku vavee.Kou lele mai pe niusi 'i mu'a kae fetakai mai pe kau fa'elee,'uee,'ae kau falei'i meihe ,behind the scene, he mimioo.Bravo Zulu to you again,,, Seveeele.Another job well done, you idiots!!!...Ki'i lahi tama e sio tv 'ae kau polisii.Tuku aa e sio, "Law and Order", na'a mou lonaa ai he 'oku fu'u fefeka ia ki homu nifoo 'e kau polisi moe sotia.
Bang On Tama4kakai,
Where are the Coroners?
Where is the result of the forensic test rom Australia?
Where are the other five deceased from 16/11?
So, far there are only 2 deceased from the shoreline building, where are ther other five?
Koe ha 'oku 'ikai ke 'omai ai 'ae hingoa 'oe kakai na'a nau mate he 16/11???
Koe kau mate koaa 'e toko fiha? He koe putu pe 'eni 'e 2 kuo 'osi tanuu. Koe sino pe 'e ua na'e 'ave 'o sivi 'i 'Aositlelelia? Koe fe koaa 'ae toenga ia 'oe kau pekiaa? Na'e a'u koaa 'ae kau pekiaa 'o toko 7 pe koe toko ua pe na'e matee ka na'e feinga 'ae pule'angaa ke fakangalikovi'i 'ae kau fakafofongaa 'aki ha'anau loi na'e tokolahi 'ae kau matee?
Sevele, 'oku ou fehu'i fakahangatonu atu 'eni kiate koe ke fai mai kiai ha'o tali:
1. 'Omai 'ae hingoa 'oe kau mate na'e mate 'ihe 'aho 16/11.
2. Toe 'omai moe ola 'oe forensic test na'e fai 'i 'Aositelelia?
3. Koe ha ho'o me'a 'oku fai kihe kau polisi moe sotia na'a nau taa 'ae fanau meihe 16/11. 'Oku 'iai ha'o me'a 'oku fai kiai?
4. Koe ha hono 'uhinga na'e 'ikai ai ke fakangofua 'ae famili 'oe pekiaa ke nau sio ki he'enau pekiaa kimu'a pea toki tanuu?
5. 'Omai mu'a ha'o 'uhinga kihe 'uhinga na'e le'ohi ai 'ehe kau polisii 'ae pekiaa kimu'a pea tanuu? Why?
6. 'Oku 'iai ha'o tali kihe new evidence ko'ena 'oku surface hake he taimi nii 'aee 'oku 'asi ai 'a Senituli Tauki'uvea ia 'oku kau he lue mai ki Nuku'alofa he 'aho 16/11?
7. 'Oku ke loto nai Sevele ke fakatotolo'i 'ae ngaahi me'a kotoa ko'enaa?
Kataki kae fai mai mu'a ha'o tali kihe'eku ngaahi fehu'ii kau fiemalie.
Ko feeeee koaa 'a Feleti Sevele 'oku 'ikai ke fai mai ha'ane tali kihe ngaahi fehu'i 'a Kehekehee? Koe ha kuo tapuni ai hono ngutu? Ui atu 'a Kololii ke ha'u 'o fakaava e ngutu 'o Seveli na'a faifai pea mafu he longo fuoloa.
Blood Wrote:Ko feeeee koaa 'a Feleti Sevele 'oku 'ikai ke fai mai ha'ane tali kihe ngaahi fehu'i 'a Kehekehee? Koe ha kuo tapuni ai hono ngutu? Ui atu 'a Kololii ke ha'u 'o fakaava e ngutu 'o Seveli na'a faifai pea mafu he longo fuoloa.
Blood,
Na'aku pehe 'eau koe 'Eiki Palemiaa ee na'e 'asi ange mo T5 moe kau Chinese Mafia 'ihe kasino moe fale hula 'ihe fonua mahanga koia 'o Tonga 'ihe kaha'u vave maii."MAKAU".Yes,Makau, and I haven't drink anything yet but give it about 60 yrs. and Tonga will be pretty close.Pea 'oku 'ikai koha mohe misi ka 'oku 'ou tui kihe to'onga koia 'ae anga 'etau lele atu he taimi nii pea moe fu'u lahi ko 'ena 'ae influence 'ae Plue'anga siainaa 'i Tongaa.We are going to be another Chinese territory in the South Pacific.'Oku sai pe si'i Matu'a siaina ia ko'ena 'i Tongaa he kuo nau fie hoko kinautolu ko hotau fangatokoua ka koe vkt. ko'ena ko Feleti mo T5 tena sell out hotau fonuaa ki siaina. Masi'i kautama 'oku kei tui ange pe 'e T5 'ae teunga hilifaki kalaunii.A fitting attire with the crowd .Isn't that nice.Another thumps up for the Look Uzi Policy.China is slowly accomplisihing her Natonal Security Goals of strategically footholding herself, Economically and Militarily around the World to counter the West Aggressive Capitalist influence.Koe me'a pe 'oku hoko 'ihe mamaanii ka 'oku ta loto nai kiai.
Mahalo te tau tali pe kiha liuaki mai 'ae ha'elee ke toki ma'u ha faingamalie 'oe Palemiaa moe kau fa'elee,'uee, 'ae kau fale'ii, ke 'omai ha tali e feh'ui mahu'inga a Kehekehee.Masi'i fakasio atu mua 'eku fefinee na'a lava ke ha'u aa ia 'o tuku mai ha tali,on behalf of the Prime Minisiter,ke tau ninimo mei lua ai lolotonga 'etau talii.Pe te tau TAAALI PEEE----TATAAALI PE----- TATAAALI PEEE---- TATAAALI PEEEEE.ta ta oku ta'eifo 'ae nofo masiva,nofo he pule'anga 'o TFAIVA mo PALEMIA KOOTEMIA.KOLOLIANA fakasi'isi'i 'ae taimi 'oku ke fakamoleki he tama mai ka teauu ka ke fakakaukau kihe taimi 'e mole ai ho'o fo'i Kolo Hau 'O Felenitee.Tau sio mai tama pe koeha ha fo'i hingoa fakasiaina 'o Koloo Liana ee.'Ofa pe teke kei mo'ui keke sio ki homou valekaita'ee kuo mole fonuaa 'i hoo mou maanumaanuu.
GOOD MORNING TAMA 4KAKAI,
LIKEWISE, I HAVE BEEN WAITING TO SEE IF MR. SEVELE WOULD SEND AN ANSWER
TO MR. KEHEKEHE'S THOUGHTFUL QUESTIONS. SO FAR THERE IS NO WORD FROM
NEITHER SEVELE NOR LIANA.... HOOOIIIII
'OKU OU TUI PE KUO FO'I E ONGO ME'AA IA PEA HE'IKAI KENA TOE HU MAI KIHE
LOKI NI. MALO IA KAPAU HE'IKAI KENA TOE 'ASI MAI MOE FAKAMOLE TAIMI.
Kehekehe,
'oku ou faka'amu pe ke ke ma'u ha 'atamai matala mo ha loto 'oku fakaava kakato kihe me'a ko'eni teu talanoa atu ai kiate koe fekau'aki moe ngaahi fehu'i kuo ke tuku mai pea 'e 'ikai ke faingata'a pe fu'u loloa 'a hono tali.
Pea 'oku ou faka'amu pe keu talanoa atu 'o fakatatau pe kihe fehu'i 'oku ke 'omai.
Kehekehe Wrote:Koe kau mate koaa 'e toko fiha? He koe putu pe 'eni 'e 2 kuo 'osi tanuu. Koe sino pe 'e ua na'e 'ave 'o sivi 'i 'Aositlelelia? Koe fe koaa 'ae toenga ia 'oe kau pekiaa? Na'e a'u koaa 'ae kau pekiaa 'o toko 7 pe koe toko ua pe na'e matee ka na'e feinga 'ae pule'angaa ke fakangalikovi'i 'ae kau fakafofongaa 'aki ha'anau loi na'e tokolahi 'ae kau matee?
Answer: Koe kau mate 'e 7 na'a nau pekia he 16/11. Ko ho'o pehe koia koe putu pe 'e 2 kuo 'osi tanuu... 'oku 'ikai keu fakatotolo'i 'eau 'ae me'a koia pea 'oku 'ikai ha'aku 'ilo kiai.
Sevele, 'oku ou fehu'i fakahangatonu atu 'eni kiate koe ke fai mai kiai ha'o tali:
1. 'Omai 'ae hingoa 'oe kau mate na'e mate 'ihe 'aho 16/11.
Answer: Kuo 'osi tukuange atu 'ehe letio tonga 'ae hingoa 'oe ni'ihi kuo 'osi identify 'ehe kau fakatotolo.
2. Toe 'omai moe ola 'oe forensic test na'e fai 'i 'Aositelelia?
Answer: te mou ma'u 'eni mei he kau polisi 'a 'Aositelelia pe mei he va'a 'oe kau polisi 'a Tonga.
3. Koe ha ho'o me'a 'oku fai kihe kau polisi moe sotia na'a nau taa 'ae fanau meihe 16/11. 'Oku 'iai ha'o me'a 'oku fai kiai?
Answer: 'oku fai 'ae ngaue kiai 'ae pule'anga pea kuo 'osi tukuange 'ae ongo polisi 'e toko ua kitu'a tupu mei he ngaahi fakamo'oni na'a na kau he fakalavea'i 'oe ni'ihi he 15/11.
4. Koe ha hono 'uhinga na'e 'ikai ai ke fakangofua 'ae famili 'oe pekiaa ke nau sio ki he'enau pekiaa kimu'a pea toki tanuu?
Answer: koe tu'utu'uni pe ia 'ae potungaue polisi.
5. 'Omai mu'a ha'o 'uhinga kihe 'uhinga na'e le'ohi ai 'ehe kau polisii 'ae pekiaa kimu'a pea tanuu? Why?
Answer: Koe tu'utu'uni pe moia 'ae potungaue polisi moe ngaahi mafai kehekehe pe.
6. 'Oku 'iai ha'o tali kihe new evidence ko'ena 'oku surface hake he taimi nii 'aee 'oku 'asi ai 'a Senituli Tauki'uvea ia 'oku kau he lue mai ki Nuku'alofa he 'aho 16/11?
Answer: Na'e 'ikai keu sio au he dvd ko 'ena. Kapau 'oku 'iai ha evidence pea 'oku totonu ke 'ave kihe kau polisi ke nau fakatotolo'i kae'oua 'e 'ave kihe 'ofisi 'oe kele'a he 'oku 'ikai ha'anau 'ilo kihe fakatotoloo.
7. 'Oku ke loto nai Sevele ke fakatotolo'i 'ae ngaahi me'a kotoa ko'enaa?
Answer: 'Oku lolotonga hoko ni 'ae me'a koiaa.
Kataki kae fai mai mu'a ha'o tali kihe'eku ngaahi fehu'ii kau fiemalie.
'Oku ou tui pe teke fiemalie he tali kuo u 'oatu 'o fekau'aki mo ngaahi fehu'i:
Forum Feleti Sevele
Faka'apa'apa atu ki he sino 'o e pekia pea pehe ki hono famili. "ikai ko ha fakasi'isi'i atu 'a e me'a fakamamahi kuo hoko.
'Oku lahi 'a e fakamo'ua'i 'e kitautolu 'a e taimi 'o e Prime Minister ki he me'a 'oku totonu ke tau 'eke ki he ngaahi kakai taautaha (appropriate sources) 'o e 'u potungaue 'o fakatatau pe ki he me'a na'e hoko. Kapau 'oku 'ikai ketau fiefia ki he ngaahi tali mai pea hoko atu ki hano 'ave ki fakamaau'anga ke fai 'a e fakatonutonu. Kapau te ne nofo pe 'o tali fehu'i ki he ngaahi me'a 'oku tau 'eke ki ai, hili ia 'i he taimi tatau pe 'oku tau expect ia ke langa hake 'etau fonua ki 'olunga, ta 'oku lahi ange 'etau taupe ai 'i he tokoni ki ai (counter-productive).
'Eiki Palemia,
Malo ho'o laumalie mo 'etau ma'u e 'aho ni.'Oku hangehange nai pe ho'o fakafotunga maii ko ha'ate fanongo atu kiha tali na'e teuteu'i mo fokotu'utu'u atu 'e Senituli,Kalali moe toenga e kau fai fa'elee,[fale'ii],Neke 'ela fakapalemia pe koe he tafa'akii oo pick ho nose.Ki'i lea atu ke tuku aa e va'ingaa moe laku mai e vevee kihe kakaii.Mahalo 'e vave ange keke ki'i kole fakamolemole mai pe koe kuo hala e ngauee ka teke feinga ke fakatonutonu 'ooo, kamata 'aki ha'o fakafisi pea ke toki 'alu ai pe kihe lotuu kuo sai.'E sai ange ha'o fai ena 'i ho'omou demand mai ke kole fakamolemole mo vetehia atu e kau fakafofongaa kihe taufa na'e too pea na'e 'ikai ke nau fakahoko ha maumau kaa koe tupu'anga 'oe fakatamaki na'e hokoo ko "koe'' 'e 'Eiki Palemia.
'Oku 'ikai keu mei fakatokanga'i atu e ki'i me'a ko'enii ka ko ho'o poolepole mai 'aki 'o hange nai ha fu'u ngaue lavame'a mo maa'ongo'ongaa.'Oku hange pe 'ae fai atu 'ae fole....muu ki henaa ha fakahoko 'a hoto turn 'ihe lakanga 'oha fa'ahinga kulupu pe komiti fakasosiale.Koe me'a ia 'oku 'ilo 'ehe tokotaha kotoa 'oku nau kau kiaii.Why don't you surprise us, by showing something new??.THAT, IS, leadership especially someone in your potition.So now,how much do we owe the chinese for facilitating physically the forum that you are so proud of?????????.,please do not insult the peoples' intelligence by stuffing us with this forum bullshits while you tuck Kehekehe's Quuees.Blood I knew he was taking his time getting the horseshits ready to feed us.
Faka'amu peke 'iai ha taimi kuo ke fakakaukau lelei ai ke tau vakaii ha toe founga 'e taha, hee kuo si'i ho'ataaina mai e failure 'a hoo leadership pea moe 'uu PORK BARREL POLITICS ko 'ena 'oku tau lolotonga 'iaii.YOU are on watch now Fred and it DOESN'T look good.MAY BE ITS TIME TO SEEK THE LORD.
Faka'apa'apa atu.
T4P.
Sevele 'oku hangee tofu pe 'ae tali 'oku ke 'omai ha tali ha'a ki'i leka 'oku talanoa homopato'a.
'Oku mo'oni 'ae lau ia 'a Tu'i Uata mo Sengisitaa, koe taimi na'e 'ao'aofia ai 'ae 'isiuu pea hangee mai ha tahii hono 'omai 'ehe tv moe letio tonga. Kae a'u kihe taimi 'oku ho'ataaina ai 'ae case pea 'ikai ke toe 'omai ha me'a ia ke 'ilo kiai 'ae kakai.
Sevele, ki'i talamai angee pe 'oku tuku 'ifee 'ae kau pekia 'e toko 5 'oku toe? 'Oku ke 'osi 'ilo lelei pe 'oku 'ikai ha toko nima makehe. Koeha 'oku 'ikai teke lava ai 'o tala totonu mai 'ae fo'i mo'oni koiaa. Koe ha 'oku 'ikai ai ke 'iai ha 'ilo 'ae kau toketaa kihe fa'ahinga ko'enaa? Koe process 'oe ngauee kuopau ke
'ave 'ae kau pekiaa ki falemahaki 'o teuteu'i mei ai, teuteu kihe ngaue 'ae kau polisi.
Me'a ni na'e 'ave 'ae ngaahi sino ia 'oe kau pekia kihe kau polisii - by pass mei falemahaki?
'Oku 'iai nai ha'o ki'i fakakaukau 'oku 'iai ha totonu 'ae kakaii ke nau 'eke'i 'ae me'a ko'eni, pea 'oku totonu ke fai ha fu'u ngaue lahi ke vakili mai kitu'a 'ae ngaahi me'a fakalilifu 'oku kei 'u'ufi 'e koe mo ho'o pule'anga?
MahinaKatoa Wrote:Faka'apa'apa atu ki he sino 'o e pekia pea pehe ki hono famili. "ikai ko ha fakasi'isi'i atu 'a e me'a fakamamahi kuo hoko.
'Oku lahi 'a e fakamo'ua'i 'e kitautolu 'a e taimi 'o e Prime Minister ki he me'a 'oku totonu ke tau 'eke ki he ngaahi kakai taautaha (appropriate sources) 'o e 'u potungaue 'o fakatatau pe ki he me'a na'e hoko. Kapau 'oku 'ikai ketau fiefia ki he ngaahi tali mai pea hoko atu ki hano 'ave ki fakamaau'anga ke fai 'a e fakatonutonu. Kapau te ne nofo pe 'o tali fehu'i ki he ngaahi me'a 'oku tau 'eke ki ai, hili ia 'i he taimi tatau pe 'oku tau expect ia ke langa hake 'etau fonua ki 'olunga, ta 'oku lahi ange 'etau taupe ai 'i he tokoni ki ai (counter-productive).
MahinaKatoa,
Malo hoo laumalie moe lelei kihe ahoni.Koe fie lavelave atu pe 'eni ki'i ho'o fakakaukauu.Kataki pe 'ihe fu'u fehangahangai pehe 'a 'eku tuii meia tekoee.Koe 'uluaki fatongia 'oe Palemiaa koe taliui kihe kakaii.Koe Palemiaa koha taha 'oku totonu kene lava 'o fai ha me'a 'e ua he taimi pee 'e taha 'o hange nai ko ha'ate luelue he halaa mo ngau pululole 'ihe taimi tatau pe.'Oku tokolahi fau 'ae kakai tenau lava 'o fakahoko 'ae fatongia ko'enaa kapau kuo mafasia e Palemia pee he tali fehu'iii 'ata'ataa pe, pea koe kakai ko'enii ia 'oku fiema'u ke fili 'ehe fonuaa ke hoko ko ho nau kau taki .Manatu'i ma'u pe ko ho'o Palemia pee 'ena ia 'a'au mo T5 pea mo hai fua 'ae ki'i falukunga kakai 'oku mou fiema'u ke hoko 'a Feleti ko homou Palemia.
Appropriate Sources:Koe appropiate source tefito tahaa 'ae Pule'angaa 'ihe me'a ko'enii.The Prime Minisiter is at the helm and therefore all responsibilities are parts of his territory.'Ihe 'aofinima 'oe Palemiaa 'ae va'a kotoape 'ae Pule'angaa 'o kau ai e polisii,koe polisii eni 'oku fai kiai e allegations pea kapau 'oku 'ikai tenau 'omai ha tali fakafiemalie kuopau ke tau use "the chain of command''.Unless we do not want to get to the bottom of this.Kapau 'oku 'ikai kete lava 'o fakalele pe fakahoko lelei ha ngaue 'oha va'a 'o ha'ate administration pea 'oku 'ikai leva ke totonu kete hoko kita koha Palemia.Fakataataa pe ki ha'ate alu atu kiha 'api nae hoko ai ha me'a .'E fakafalala ange 'a 'ete fie'ilo kihe me'a na'e hokoo 'i ha'ate feinga ke talanoa kiha taha lahi 'oe 'apii 'i ha'ate talanoa nai pe kihe kaulekaa.Koe reliable source 'oku ma'u ia meihe responible people and the Prime Minisiter of a country should be a responsible person.Fakatokanga'i ange mu'a koe Palemiaa mo T5 oku na lolotonga taaupe 'ihe Fonuaa and not the other way around.Pea 'oka pau kuo ke loto ke tau 'ave 'aa 'etau me'a kotoa ki fakamaau'anga pea faka'ataa mai kae hange atu ha kilikilii e faka'ilo 'oe kau minisita moe Palemia 'o a'u atu ai pe kihe taki 'oe Mafia Tongaa.Koia ai tokoua 'oku 'ikai koha fie fakahela kihe Palemiaa ka koe fie'ilo pee kihe me'a mahuinga nae during his watch and,of course he should be comfortably declare in every inquiry,That, "The Buck Stops Here" pea he'ikai ke tau fehu'ia pe koe ha koaa 'oku 'ikai tene fie fakahoko ai hono fatongiaa.Fakamolemole 'o 'oua 'e toe tokoni atu ki si'ene toitoii kae kole atu ke 'asi maiaa 'o lea mo'oni kae tuku aa e 'asi mai moe takelee. 'Oku ou vakai atuu MahinaKatoa 'oku hange 'oku te'ekiai ke kakato e mahinaa.Hange nai 'oku Kalipaa.
Malo 'Aupito.
Masi'i tama4kakai 'oku fu'u tootooatu ho'o fai 'ekoe 'ae me'a koe 'analaiso. 'Oku ou lea fakataha moe kau 'angelo 'o langii - "Amen" ki ho'o ngaahi fakamatala.
Koe tama ko'ena ko Mahinakatoa, malo mua ho'o lava mai ke fai hano toe 'u'ufi 'oe fu'u mala kuo keli 'ehe Palemia. Mahinakatoa, tukuange pe 'ekoe 'ae fehu'i 'ae kakaii ke 'alu ki hono 'alunga. 'Oua 'e ta'ofi!!! Ko ho'omou me'aa foki 'ena 'ae 'ai pe me'a mo ta'ota'ofi 'ae kakaii ke 'oua 'e fai ha fie'ilo'ilo atu ki loto. Koe ki'i founga koiaa Mahinakatoa kuo 'osi lii ia kihe kaseleponuu he 'oku 'ikai ke toe 'iai hano 'aonga he fu'u kuonga maama ko'eni.
Blood moe fanga tokouaa,
Malo mua 'etau ma'u e efiafi ni.Kuou toki fakatokanga'i hake 'oku ou mo'u puUkea au he valelau kia FeletiI kae ngalo 'eku fefinee pe 'oku pulii ki fee.Sai pe kapau koe puli ki falelotu ka kuou manavasi'i na 'oku ke ta'x'ofa koe 'iate au 'o toe fai homo angaa he lalo Vunaa.Koe talamai pe foki 'e he'etau kautamaa,'ae taimi na'ake ''BLOOD" mo'oni aii.'Amusia koe kuo 'iai ho'o ki'i fakapulipuli 'au mo 'eku ta'ahine na'a mou foaki maii.Pea teu tauhi fiemalie pee mo manatu atu aipee ki homo taimii 'ene tooatu pea toe toomai.Kake kataki pe 'o pukepuke atu ho tau palepalee kau 'alu mu'a 'o kumi 'eku fefinee he kuou si'i 'ofa kiai.Liaaana,Liaana,fe koe.Ha'u aaa kae tuku ho'o 'alu valee.Fielau ka toe ma'u koe 'e Blood ha vaha'a vao.
Ofa atu,
T4P.
Malo Tama 4kakai e tali. Fakamolemole 'oua 'e to'o hala 'a e taumu'a 'oku ou kumi atu ki ai. 'Oku ou fiefia ke pikinima mo e taha kotoa 'oku loto ki he temokalati ke hoko ko ha system ke fakalele'aki hotau fonua. Ka 'ihe vakai atu au ki he 'u tohi 'oku tu'u heni, tetau humu tu'o fa, toki fai e laka 'e taha ki mu'a. Ko e 'uhinga pe ia 'a e tohi atu.
MahinaKatoa Wrote:Malo Tama 4kakai e tali. Fakamolemole 'oua 'e to'o hala 'a e taumu'a 'oku ou kumi atu ki ai. 'Oku ou fiefia ke pikinima mo e taha kotoa 'oku loto ki he temokalati ke hoko ko ha system ke fakalele'aki hotau fonua. Ka 'ihe vakai atu au ki he 'u tohi 'oku tu'u heni, tetau humu tu'o fa, toki fai e laka 'e taha ki mu'a. Ko e 'uhinga pe ia 'a e tohi atu.
MahinaKatoa,
Malo 'aupito e toe fakaongo maii pea 'oku 'ikai ha me'a 'e tukunga kovi 'ihe 'etau 'ofa ki Tongaa ka ko 'etau faikava pe mo taalanga kihe 'etau 'ofa kiho tau Fonuaa.'Oku ake a e malie'ia 'i ho'o fakatalanoa ki si'a tau toutou humu 'ihe 'etau fonongaa.MahinaKatoa kapau teke fakakaukau atu kiha founga 'e lava ai ke fakasi'isi'i pe faka'ehi'ehi meihe palopalema 'oe "humuu",kuopau ke tau sio kihe 'elia pe koe feitu'u 'oku hoko aii.'Aia koe "halaa"' oku fai ai e humuu.'Oku ou tui kapau tetau feinga ke mateuteu e halaa ke fakahoko hono fatongia koe tokoni kihe fakafiemalie'i 'oe kau fonongaa pea fakasi'isi'i ai moe humuu.Koe me'a ia 'oku ou tui ai koe hala koia 'oku tau lolotonga fononga aii 'oku ne fakatupunga 'a 'etau toutou sitepu 'e tolu ki muii.'Oku ou faka'amu ke tau feinga ke tau ngaue fakataha 'ihe funga 'oe ma'a moe melino 'aki hono langa hotau fonongaanga koia ko Tonga ke hangatonu,tokalelei,maama,ma'a mo faka'ofo'ofa hei'ilo na'a tokoni kihe fakasi'isi'i 'oe toutou hekea mo humuu ka tau lele ngaholo mo polepole 'aki 'ae Tonga 'oku fonu 'ihe fiefia mo monu'ia 'ihe kaha'uu.
fakamalo atu kihe talanoaa.
Mahinakatoa, 'oku tau lolotonga humu tu'o taha afe kitautolu he taimi ni 'ihe founga system lolotonga ni, pea toki 'ai e ki'i fo'i homopato'a 'e taha ki mu'a.
'Oku ou kole atu pe au ke fai mo fai 'ae liliuu pe koe ha e me'a 'oku tau toloi ai 'ae liliu. Kuo 'osi talaki foki ia 'i Fisi mei he ngaahi source falala'anga 'aupito 'ae fo'i me'a ko'eni 'e ua.
Kuo pau ke toki fai pe 'ae liliu ia 'ihe 2010.
Pea koe emergency powers 'e hokohoko atu pe ia kae'oua kuo hoko 'ae fili falealea 'oe ta'u kaha'u.
Ko e 'uhinga, ke 'oua na'a toe fili ha taha 'ihe kau fakafofonga lolotonga.
Koia ai Mahinakatoa, 'oua teke fu'u hoha'a koe kihe founga talanoa 'amautolu he palepale ni, he 'oku kei laka 'aanoa ange pe ia he toutou humu 'ae fonuaa he founga fakalele pule'anga 'a G5 mo Sevele. Ko ngaahi 'otu humuni ia 'e toe too tapeva ai moe hako tupu ia 'oe fonuaa he kaha'u.
Kole keu fakatulou atu he ngaahi tala lakulaaku kuo fai he 'elia ko'eni, kae 'ataa mu'a kiate au ke fakahoko fatongia atu. Tama4kakai mo Blood pea pehe foki kia Kehekehe moe kautama 'a e Temo, na'a ku pehe 'eau koe kautama 'atamai lelei kimoutolu, ka 'oku hange kiate au ia 'oku 'ikai ke mou 'ilo ha me'a. Na'a ku 'osi fakamahino mo fakama'ala'ala atu 'ae ngaahi me'a 'oku hoko, ka 'oku hangee 'oku mou vili kikihi mai pe kimoutolu ke fai pe homou loto fakaekimoutolu pe ia. Kapau ko hono 'atunga 'ena, ta he'ikai ke ma'u ha melino ia kautama 'iho'omou vili ta'x'unua pehe.
Ne u fou atu he tuliki 'e taha he forum ni 'ou fakatokanga'i hifo 'oku kape mai e leka ko eni ko Feleti Sevele kiate au ('o ne pehe, 'Oku fu'u lahi 'eku 'fiepoto tokua, mo ta'x'uhinga pe tu'u maumau pea 'oku totonu ke u foki 'o ako laukonga etc.) 'ou fifili ai ki hono 'uhinga he ne te'eki ke u kape kia Sevele ke tupunga ai ha'ane kape mai. 'Oku ui eni ko e kape tu'unga'a. Ne u fehu'i leva: Ko e ha ha 'uhinga 'e kape ai 'a C kia A ta'x 'i ai ha kovi 'a A kia C?
Konga 1:
'Oku 'omai tonu 'e he Fepale 'a 'Isope 'a e tali tonu ki ai: Tokua ne fo'i e fanga manu he fa'a fakafekiki 'a e moa mo e fokisi pe ko e 'otua 'o hai 'oku mo'oni. Ne nau fakakaukau leva ke 'omai e ongo me'a ni ki honau ha'oha'onga ke na talanga pea ke aofangatuku ai 'e he fanga manu ko hai 'oku mo'oni. Ne manavasi'i heni e moa he 'oku ne 'ilo 'a e poto ange 'a e fokisi pea he'ikai fuoloa 'ena talanga kuo mahino 'a e tukunga. Ko ia ne fakakaukau e moa he'ikai taalanga ia he kaveinga, ka 'e kape pe ia ki he fokisi ke tupunga ai ha'ana ke pea ke toki pukepuke, pea he'ikai leva ke malohi 'a e fokisi. 'I he kamata pe 'o e talanga kuo kape atu e moa, 'fokisi malualoi vale kaakaa......' Ne 'ita e Fokisi ai pea hanga atu ia 'o pehe atu, ' 'uto'i moa 'atamai mangoa........'. Ne fepukepukei heni e ongo me'a ni 'o 'ikai leva ke ola 'enau taumu'a. Ko ia ko e lesoni leva 'oku 'omai: Kapau pe 'oku 'ikai ha'ate poini ke tukuhifo'aki ha poini 'a ha taha pea 'oua te te kape ki ai he'e toe 'ilo ai 'ete to nounou.
Ta 'oku toki mahino kia au ko e 'uhinga ia 'e ngali kape ai 'a C kia A: Ko e 'ikai ha poini 'a C ke fai'aki e talanga mo A. Pea ngali ko e 'uhinga pe ia ka kape mai ai 'a Feleti Sevele loi kiate au.
Konga 2:
Sai pe ia vale au, tu'umaumau mo ta'x'uhinga ka ke poto koe Feleti Sevele loi. Ka 'oku ou hanga 'e au 'o 'ilo'i e broken ho'o kalama he taimi 'oku ke fa'a tohi fakapalangi ai. 'I Tonga ko e me'a fua 'oku ngaue lahi'aki ke tala ai pe ko e tangata pe fefine poto 'a hai mo hai he taimi te te hanga ai 'o vakai'i e kalama 'o ha tohi fakapilitania 'a ha taha. Ko hono 'uhinga ia ne fuoloa pe 'a e mahino kia au 'oku 'ikai ko Feleti Vaka'uta Sevele (PhD) Palemia koe. 'Oku ke 'ilo 'a Dr. Feleti Vaka'uta Sevele, ko 'ene levolo English 'ana 'oku 'ikai te ke ma'u 'e koe ha vahe uanoa 'e taha. 'Oku ou ma'u 'e au heni 'ene thesis ne fa'u ki hono toketa. Lahi mo e ngaahi articles mo e 'u comments ia 'a e tokotaha ni 'oku paaki he ngaahi makasini mo e 'u tohi fekau'aki mo e 'ekonomika mo e tu'unga fakasosiale he Pasifiki 'oku ma'u mo ia heni he ngaahi isiu faka'ekonomika mo e ha fua, kae talunga mo e koe ho'o ta'x mamae hifo ki ho'o fa'a tohi he lea faka-Pilitania 'o ngaue mai'aki e hingoa ko ena.
Ko ia ai 'ai pe pea ke ki'i meimei ma a 'o ki'i feinga atu ha taimi ke fakasi'isi'i hono ngaue'aki (pe tuku atu) e hingoa ko ena mo e ngali vale 'a e famili. Ko e tuva e hingoa 'o mamani ke ke ngaue'aki ka ke ngaue'aki 'a e Feleti Sevele, pea ke toe tali fehu'i mai he taimi lahi 'o 'ai ke pehe ko e Palemia koe. 'Oku ki'i fakapipiko e talanoa he 'oku 'ikai puli ha me'a pea mo'oni e lau 'a Komiti, te tau toe fakaholomui kitautolu hono fakaoleole'i kimoutolu. Ka 'oku hange pe ia ko e palani 'a e moa ke tuku e poini kae kape pe ia ke fai ha ke kae matuku e koniseti pea fihi ai pe ia.
Ko e me'akehe 'ene kovi 'ana he taki he pule'anga Tonga, ko e isiu kehe pe ia mei he me'a ko eni 'oku ou 'oatu ko eni.
Ngata a he mo e maumau taimi pea he'ikai toe fai ha tali atu mo e fakapiko. Tukukehe kapau te u sio hifo 'oku 'i ai ha poini ke fai ai ha talanga he 'oku 'aonga e talanga ia kia au.
Sefo, malo mu'a e fakapoto mai kiate kimautolu matu'a ta'eako. Koe 'atunga pe foki ia 'ae 'ita 'ae kau sikulu mutu koe vave pe kihe kapekape moe taufusi'ulu. 'Oku fakamalo lahi atu au kiate koe 'ihe ngaahi talanoa fungani kuo ke 'omai ke tau 'inasi kotoa ai he palepale ni. Malo 'aupito e fakamaama moe huluhulu hotau hala. 'Oua pe temou fo'i he talanoa mai kihe kau valee ka mou toutou talanoa mai pe he 'oku 'aonga ia kiate kimautolu. Malo moe 'ofa.
Sefo malo mu'a 'etau lava kihe 'aho ni. Ngali ia koe tangata koe 'oku ako pea koe totonu ia 'oe me'a koe ako kete ngaue 'aonga 'aki. Ko ho'o ngaahi tokoni 'ihe loki ni 'oku 'aonga lahi ia kihe motu'a faama ko'eni. 'Oua pe fiu he'emau to'onga fakatamaiki. Kae toe fefee koe anga ia faama, koe taimi pe kuo lahi ai e ngaue kae kovi 'ae vahe, foki atu ki 'api 'oku hamu e hakaa pea te ki'i hu fakatafa'aki hake kita kihe palepale ni ke ma'u ai ha'ate mei 'ufi. He'ikai leva keu fakahalaki 'ae lahi 'o 'emau 'ite'ita moe kapekape noa'ia. Sefo moe kautama poto, 'ai pe kataki ke lahi pea 'oua 'e situ'a meiate kimautolu ka mou hapai pe telia na'a 'iai hamau 'aonga he kaha'u.
'ofa atu
Kehekehe.
Malo mu'a kautama hono eke'i 'etau kumete pea kuo hangee kuo tau nofo he langi lau he malie pehe 'ae talanga. Tamasi'i Sefo malo mu'a e fakatokanga pea malo e fohe'uli mai meihe 'alofi 'oe Hau. Kuo tonu 'ae fasi pea kuo mau fakatonu aipe kiai neongo koe mala'e ia 'oku fo'ou kiate kimautolu. 'Oua pe teke hola levaa kake ki'i nofonofo mai heni ke tau potalanoa mo inukava ke tau maheni. 'Ofa atu kiate kimoutolu hono kotoa pe.
'Oku te hau'alofa'ia he ongoongo fakamamahi ko'eni 'oku tukuange mai mei Tonga. Kapau koe mo'oni 'eni, pea 'oku totonu ke hili 'ae uipi kihe tu'a 'oe vale. 'Oku lahi 'ae ngaahi me'a ia 'oku totonu ke fai kiai ha lave ka 'oku te ma'ema'e-e-kina kita na'a toe tafulu'i kita 'e Sefo. Koe pango foki he ko'eku 'ita pe kuo lele fakataha hake pe 'ae 'ita ia moe kapekape. Koia ai teu ki'i lepa si'i hee 'o fakamokomoko kau mo ifi ha'aku fo'i sikaleti keu 'atamai lelei kau toki hu atu.
Blood mo Kehekehe, 'oku mo fu'u tangutu ofi kihe to'ua. Mo 'unu pe ke mama'o he ko'eku hu mai pe 'aku 'o ifi kau toki hu atu...
This is a puzzling issue, what really happened to those that were killed inside the Shoreline building.
Here are the facts.
1. Six bodies were found in a locked room inside the Shoreline building. The remains were not recognisable so they required DNA testing for identification.
2. We were told that the six were people from the demonstration that went into the Shoreline building and set it on fire.
3. No other people were subsequently burned in any other building in all of Nuku'alofa.
4. All of the Shoreline employees escaped without any injury. None were burnt.
Here are the unanswered questions.
___________________________
There are no rooms in the Shoreline building that lock from the outside, thus enabling someone to be locked inside without no way out.
Moreover, this arrangement is in breach of the building code and never occurs in any building.
So how can someone be locked INSIDE a room?
______________________________
Shoreline employees claim to have seen 6 people enter the building, then all the Shoreline employees were evacuated.
If all the Shoreline employees were evacuated from the building, how can anyone be sure that those inside that were burnt to death were in fact the same 6 that people saw enter the building? No Shoreline employees were left inside to see those same 6 people get burnt to death right?
But if someone really did see the 6 people burnt to death, why didn’t they help those that were caught in the fire? Did the person that witnessed them burning to death, just sit back and watch them die without helping them?
________________________________
Why has there not been any coroners inquirey into the death of those that died?
They may have been innocent people that tried to escape the fire and were burnt to death.
There were no witnesses to see who they were, and their bodies were not recognisable after the fire so how it that Shoreline are saying that they are the ones that entered the building to burn it down?
Someone is lying here and there is a cover up.
____________________________
One last question. How do you get to lock 6 people inside a room without threatening them?
What does it take or what must you have to force 6 people into a room, then lock that door to prevent them from escaping? There were 6 people, how can you force 6 people to do what you want?
I would use a gun otherwise some of them would run away and escape
Fakatafa 'oku ou fakamalo loto hounga mo'oni 'ihe ngaahi tefito'i mo'oni kuo ke tukumai ke ne huluhulu 'etau fononga. Koe 'aonga foki ia 'oe me'a koe talanga ke tau feako'aki... pea ko kimoutolu ko'ena 'oku maama ange ho'omou fakakaukau 'oku toe lelei ange 'ae me'a 'oku mou tukuange mai ke tau vakai kiai. Kuo u nonga au he ngaahi fakama'ala'ala kuo ke tukuange mai. malo 'aupito.
In all likelihood they suffocated from the smoke before being burned and I hope that is how they died as I can imagine burning to death would be horrific.
Questions:
How is it known that these people were in a room locked from the inside?
Has the backgrounds of these people been looked into to establish who and what they were?
Was anything in the room of value or is it possible that they were looking for something of value and the fire spread to fast for them?
Was the fire started near the 6 or was it started in another part of the building and spread to where they were?
What items if any was found on or very near the 6? examples was anything as if it was stolen by them?
Was their any damage such as vandalism that can be linked to the 6?
I understand these people were not shoreline employees? If they were not what were they doing in the building where they have no business and was trespassing and possibly breaking and entering into? Does anyone know this. If they were not affiliated with shoreline than they were certainly were not their to pray I think.
Malo.
Tamasi'i beezleb878 'oku faingata'a keu tali atu ho'o fehu'i he na'e 'ikai ke te 'iai kita pe sio tonu 'iha me'a pee 'oku ou ngaue 'ihe loto'i pule'anga ke 'iai ha'ate 'ilo kiaha me'a. 'Asinga ai, he 'oku hangee 'oku fakapulipulii 'ae me'a kotoa ia mei he kakai 'o e fonua. Mahalo au ko Fakatafa pe tene lava 'o tali atu ho'o fehu'i, he 'oku hangee 'oku 'iai ha'ane insight kihe me'a na'e hoko 'i Tonga.