Mr. Po'oi Pohiva
Talekita
Friendly Islands Human Rights & Democra y Movement Inc.
Uata Building
Taufa'ahau Road
NUKU"ALOFA
'E Tangata'eiki,
'Oku ou faka'apa'apa mo fakahoko atu kuou ma'u ho'o tohi fakaafe ki he po lea ma'ae kau kaniteiti Fale Alea 'o Tongatapu 3 'e fai 'i he holo 'o e Siasi Tonga Tau'ataina 'o Ngele'ia 'i he efiafi Pulelulu 28 Siulai 2010 taimi 8:00pm. Fakamalo atu pe he fakaafe ka he'ikai lava keu kau atu he lea koeni.
'Oku faka'ohovale kiate au ho'omou tu'u hake 'o ha'u ki Tongatapu 3 ko e fai sivi 'o e kau Kanititeiti 'o e Vahenga ni mo 'enau ngaahi fakakaukau. Kohai na'a ne fakamafai'i koe pe ko e FIHDRM ke mou omai 'o kaunoa 'i he kau kanititeiti 'o Tongatapu 3?
'Oku lahi 'a e ta'efiemalie ki ho'omou me'a 'oku fai tu'unga 'i he ngaahi 'uhinga koeni:
1. Ko e tu'unga fakangaue 'a e FIHDRM 'oku pehe 'oku 'ikai koha Kautaha faka-Politikale. Na'e fakapa'anga mai 'a e FIHDRM 'aki 'a e ngaahi tokoni mei muli koe'uhi ko e ngaue ki he Totonu 'a e Tangata (Human Rights), ka 'oku 'ikai ko e feinga ke fakalele fakapolitikale 'a e fonua ni mo fai ha ngaue filifilimanako mo fakafaha'itaha.
2. Kuo 'osi fili mo fokotu'u ho'omou kau kanititeiti pea paaki honau ngaahi hingoa 'i he pepa kele'a.
3. 'Oku mou kau he kemipeini moe politiki pea 'oku mou filifilimanako mo fakapone ho'omou ngaue. 'Okapau ko e FIHDRM ko e paati 'a e kakai, na'e anga fefe 'a e fili ho'omou kau kanititeiti pea kohai na'a ne fai 'a e fili 'o kinautolu?
4. 'Oku 'ikai mo'oni ho'omou taumu'a 'oku 'omai moia ki Tongatapu 3 mo e ngaahi vahenga kuo mou 'osi 'alu ki ai. Ko e me'a 'oku mou fai ko hono tu'uaki ho'omou faha'i mo feinga ke tali 'e he kakai 'oku falala'anga 'a e FIHDRM pea mo honau kau kanititeiti 'oku fili mai pe 'e he tokotaha. Teu pehe koe founga fakatikitako mo ta'ema'a eni.
Kataki 'o fakatokanga'i 'oku mou huhuu hala loto'api mai 'i Tongatapu 3 'aki 'a e founga ta'ema'a mo fiematapoto. Ko e founga eni 'oku ta'efe'unga mo e liliu fakatemokalati. 'Ai aa ha founga 'e taha 'e lava ketau sio 'oku 'i ai hano fakalakalaka mo lelei ange.
Ko hono faka'osi, kataki 'o 'omai ha fakamatala fakapa'anga 'a e FIHDRM ki he pa'anga tokoni 'oku humai mo e ngaahi vahe mei ai, mo e founga 'oku ngaue'aki 'o e pa'anga. Ko e mo'oni ko ho'o vahe 'i he pa'anga tokoni koeni ko e $20,000.00?
Ko e me'a eni 'oku "public interest" pea 'oku 'i ai 'a e totonu 'a e kakai ke nau 'ilo ki ai - 'a e kakai 'oku tu'unga ai 'a e tokoni mo hono 'omai 'a e pa'anga.
Faka'apa'apa atu,
Clive Edwards,
Fakafofonga Fika 3 'o Tongatapu.
tu'itatui Wrote:Mr. Po'oi Pohiva
Talekita
Friendly Islands Human Rights & Democra y Movement Inc.
Uata Building
Taufa'ahau Road
NUKU"ALOFA
'E Tangata'eiki,
'Oku ou faka'apa'apa mo fakahoko atu kuou ma'u ho'o tohi fakaafe ki he po lea ma'ae kau kaniteiti Fale Alea 'o Tongatapu 3 'e fai 'i he holo 'o e Siasi Tonga Tau'ataina 'o Ngele'ia 'i he efiafi Pulelulu 28 Siulai 2010 taimi 8:00pm. Fakamalo atu pe he fakaafe ka he'ikai lava keu kau atu he lea koeni.
'Oku faka'ohovale kiate au ho'omou tu'u hake 'o ha'u ki Tongatapu 3 ko e fai sivi 'o e kau Kanititeiti 'o e Vahenga ni mo 'enau ngaahi fakakaukau. Kohai na'a ne fakamafai'i koe pe ko e FIHDRM ke mou omai 'o kaunoa 'i he kau kanititeiti 'o Tongatapu 3?
'Oku lahi 'a e ta'efiemalie ki ho'omou me'a 'oku fai tu'unga 'i he ngaahi 'uhinga koeni:
1. Ko e tu'unga fakangaue 'a e FIHDRM 'oku pehe 'oku 'ikai koha Kautaha faka-Politikale. Na'e fakapa'anga mai 'a e FIHDRM 'aki 'a e ngaahi tokoni mei muli koe'uhi ko e ngaue ki he Totonu 'a e Tangata (Human Rights), ka 'oku 'ikai ko e feinga ke fakalele fakapolitikale 'a e fonua ni mo fai ha ngaue filifilimanako mo fakafaha'itaha.
2. Kuo 'osi fili mo fokotu'u ho'omou kau kanititeiti pea paaki honau ngaahi hingoa 'i he pepa kele'a.
3. 'Oku mou kau he kemipeini moe politiki pea 'oku mou filifilimanako mo fakapone ho'omou ngaue. 'Okapau ko e FIHDRM ko e paati 'a e kakai, na'e anga fefe 'a e fili ho'omou kau kanititeiti pea kohai na'a ne fai 'a e fili 'o kinautolu?
4. 'Oku 'ikai mo'oni ho'omou taumu'a 'oku 'omai moia ki Tongatapu 3 mo e ngaahi vahenga kuo mou 'osi 'alu ki ai. Ko e me'a 'oku mou fai ko hono tu'uaki ho'omou faha'i mo feinga ke tali 'e he kakai 'oku falala'anga 'a e FIHDRM pea mo honau kau kanititeiti 'oku fili mai pe 'e he tokotaha. Teu pehe koe founga fakatikitako mo ta'ema'a eni.
Kataki 'o fakatokanga'i 'oku mou huhuu hala loto'api mai 'i Tongatapu 3 'aki 'a e founga ta'ema'a mo fiematapoto. Ko e founga eni 'oku ta'efe'unga mo e liliu fakatemokalati. 'Ai aa ha founga 'e taha 'e lava ketau sio 'oku 'i ai hano fakalakalaka mo lelei ange.
Ko hono faka'osi, kataki 'o 'omai ha fakamatala fakapa'anga 'a e FIHDRM ki he pa'anga tokoni 'oku humai mo e ngaahi vahe mei ai, mo e founga 'oku ngaue'aki 'o e pa'anga. Ko e mo'oni ko ho'o vahe 'i he pa'anga tokoni koeni ko e $20,000.00?
Ko e me'a eni 'oku "public interest" pea 'oku 'i ai 'a e totonu 'a e kakai ke nau 'ilo ki ai - 'a e kakai 'oku tu'unga ai 'a e tokoni mo hono 'omai 'a e pa'anga.
Faka'apa'apa atu,
Clive Edwards,
Fakafofonga Fika 3 'o Tongatapu.
Hon C Edwads, There is no such thing as political purity. The agendas will always be ,power influence, and a large dose of self interest. Those who seek a competetive advantage wil always be accused of dictatorial behavior. So ,my learned and wise friend ,show
some of that warrior spirit.
My very best wishes and restpectful regards. Ikale tahi.
e tangata CLEVI EDUARII koe me'a oku ou tokanga atu kiai koe ikai teke fie ngaue fktaha moe toenga oe kau fkfofonga tui fktemo,,,ka ihe taimi tatau pe oku ke kei tauataaina pe keke fa'iteliha ki ho'o fili....oku mau uii emautolu ae fa'ahinga kakai tu'u tokotaha pehe ni koe fuu feke fkremuremu hange ko koe,,,,oku fuu fiema'u aupito kemou faaitaha koe 'uhi koe fa'ahita'u mahu'inga taha eni oe liliu moe fili hotau kau taki.....feinga ke tuku ho'o toe tau daparii he oku ikai 'uhinga hono fili koe ehe kakai keke toe fule koe o kau mo Fure'i Seselee moe Pule'anga pea kapau ko hoo kemipeini ma'ae Govermana o Tupoudore5 peake kataki hake aa koe o fure ki Vila o tali mei ai kiha fatongia e 'oatu e Toree5.....tali ae fkafee oku oatuu kae oua e manavahee alu kiai na'a koha me'a ia ke toe fili ai ho DA"E kae oua e fktupu'ita kihe kakai moe ciko.
Kuo taimi ke fkteketeka atu 'a Kalaivi kihe 'aa hoosi 'a Faama kena ki'i poo taha moe hoosi tau faama hei'ilo na'a hihingo ai 'o 'ilo e me'a 'oku tonu kene fai....masi'i Kalaivi kou kata ma'u pe he'eku sio 'ihe utube ho'o tali hono 'eke kia koe fekau'aki moe fktau paasipooti lolotonga ho'o kei minisita Polisi......te'eki keu sio he tali ma'ulalo mo'oni.
Hot dog Wrote:Kuo taimi ke fkteketeka atu 'a Kalaivi kihe 'aa hoosi 'a Faama kena ki'i poo taha moe hoosi tau faama hei'ilo na'a hihingo ai 'o 'ilo e me'a 'oku tonu kene fai....masi'i Kalaivi kou kata ma'u pe he'eku sio 'ihe utube ho'o tali hono 'eke kia koe fekau'aki moe fktau paasipooti lolotonga ho'o kei minisita Polisi......te'eki keu sio he tali ma'ulalo mo'oni.
Tangata Eiki Hot Dog, Ka tau tanaki ae lanu oe Feke moe Atalava ,oku lahi ange pe ae lanu ia oe kau Politiki. Koe MINISITA pe,pe Palemia ha taha politiki ,pea lanu pe e taha. Koe lanu ia koia oku ui ia koe HAU PEA KUI. Fakaapaapa Atu ikale tahi.
Neongo ai pe kapau 'oku mo'oni 'ene 'akafute mai he taimini neongo kuo taai'i 'ene mo'uii kene fai ha ki'i me'i lelei KAA KUO FU'U LAHI PE TOTO HE SI'I NIMA 'OE MINISITA MALOLO POLISI KO 'ENII.
Koe fu'u kovi lahi 'ihe 'eku tuii ho'o kau kihe fakatau pasipootii pea mo ho'o kau ki hono fakahoko 'oe fo'i kaiha'a lahi taha 'ihe hisitolia 'o tonga 'ae kaiha'asi 'oe Setalaite 'ae fonua ''e Pilolevuu.Koia ai mahalo 'oku fe'unga keke kau pe he kau feinga lelei mai mei tu'a lainee.taataakoto pe 'i 'api ha fu'u lotaha 'o ngulungulu ai pe.
manatu au kihe talamai 'e 'Isi ko 'enau sio atu pe kihe fakailifia 'ae huu mai 'ae fu'u minisita polisi 'a Tongaa ki falealeaa kuo nau pehe loto pe....Koe fu'u Manuu 'ena kuo hu mai.
Friendly Islands Human Rights & Democracy Movement Inc.
(Kautaha Totonu ‘a e Tangata mo e Temokalati he ‘Otumotu Anga’ofa Inc.)
PO Box 843, Room 5, 1st Floor, Uata Building, Taufa’ahau Road, Nuku’alofa, Tonga; Tel: 25501; Email: demo@kalianet.to
August 4, 2010
William Clive Edwards
Fakafofonga Fika 3 Vahefonua Tongatapu
NUKU’ALOFA
Tangata’eiki
Re: Ta’efiemalie ki he polokalama lea ‘a e FIHRDM
‘Oku ou fiefia ke fakafofonga’i atu ‘a e Talekita mo e Kautaha Totonu ‘a e Tangata mo e Temokalati ‘o e ‘Otu Motu Anga’ofa (Friendly Islands Human Rights and Democracy Movement – FIHRDM) ‘i he tali ki ho’o tohi ‘o e ‘aho 29/7/2010 fekau’aki mo ho’o ta’efiemalie ki he polokalama lea ‘a e Kautaha ‘oku fakahoko ki he ngaahi fai’anga fili, ‘a ia kuo paaki ‘e he nusipepa Taimi ‘o Tonga pea fakamafola ‘i he Letio FM 88.6. Koe’uhi ko e tukuaki’i kuo ke fakakau fakataha ai ‘a e Talekita Po’oi Pohiva mo e Sekelitali, ‘Akilisi Pohiva, ko ia ‘oku ou fai ‘a e tali ‘o e tohi ni ke tau’ataina ‘a hono fakamahino.
‘Oku ou lave’i ‘oku ‘ikai ke mahino kiate koe mo e ‘Etita ‘o e Taimi, Faka’osi Maama pea pehe kia Kalafi Moala, ma’u’anga ongoongo ‘a e FM 88.6 ‘a e founga ngaue mo e taumu’a ‘a e Kautaha FIHRDM pea kuo fai ai ‘a e ngaahi tukuaki’i ta’emo’oni ‘o ‘ikai ngata pe ki he Kautaha ka kia ‘Akilsi Pohiva. Na’e ‘ikai foki ke tukuange mai ha faingamalie ke ‘oatu ha fakamatala ‘a e Kautaha ke paaki fakataha mo ho’o tohi ko ia na’e paaki mai ‘e he Taimi ‘o Tonga, pea fakamafola ‘e he FM 88.6. Ko e me’a ‘eni ‘oku ui ‘i he mala’e ‘o e faiongoongo, ko e “filifilimanako, fakapone mo Tikitato” ‘o hange ko e ‘ulu’i tohi peesi ‘uluaki ‘o e Taimi ‘o e ‘aho 30/7/2010.
Ko e Kautaha FIHRDM ko e Kautaha Ta’efakapule’anga ia kuo ‘osi lesisita ‘i he Pule’anga, pea ‘oku ‘ikai lesisita ia ko ha Paati faka-Politikale ‘o hange ko e tukuaki’i ta’emo’oni kuo ke fai. Na’e fokotu’utu’u ‘a e ngaahi polokalama lea ke tau’ataina pea ‘ata ki he taha kotoa pe, ke lava ‘o tokoni’i mo fakataukei ‘a e ngaahi fai’anga fili fekau’aki mo kinautolu ‘oku nau teuteu kanititeiti. ‘E lava ke nau ‘ilo’i ange ai ‘a kinautolu ‘oku fe’unga taha ke fakafofonga’i kinautolu ‘i ha’a nau ‘ilo lahi ange kiate kinautolu mo fanongo ki he ‘enau ngaahi lea mo ‘enau ngaahi visone ki he Pule’anga fo’ou. ‘I he taimi tatau pe ‘e tokoni lahi ‘a e Kautaha ‘i he polokalama lea ko ‘eni ki he kau Kanititeiti ke ‘oua tenau toe hela mo fakamole ‘i hano uki mo fokotu’utu’u ha ngaahi polokalama pehe.
Talu ‘a e kamata ‘a e Kautaha he 1992, mo e te’eki pe ke nau fokotu’u ‘anga taha ha hingoa ‘o ha ni’ihi ko ha’a ne kau Kanititeiti he na’e mahino pe talu mei he kamata’anga ‘oku ‘ikai ko ha Paati faka-Politikale ‘eni. Ko ia ‘oku matu’aki hala lahi ‘aupito ‘a ho’o pehe kuo ‘osi fili mo fokotu’u ‘e he Kautaha ‘a e hingoa ‘o e kau Kanititeiti ‘i he Kele’a, pea ‘oku mau kau he kemipeini mo e politiki. Kapau ‘oku ke ma’u ‘a e Kele’a ko ia pea ke ‘omai ke tokoni ki ha fakatonutonu ‘e fai. Ko ‘emau tefito’i ngaue pe talu mei he kamata’anga ko hono teke ‘a e liliu faka temokalati ‘o makatu’unga ‘i he totonu ‘a e tangata ke ne kau ‘i hono fili ‘a hono kau taki. Na’e takimu’a pe ‘a ‘Akilisi Pohiva mo e kau Fakafofonga ‘e ni’ihi ‘oku nau memipa ‘i he Kautaha ‘i he teke ‘o e kaveinga ko ia, ka na’e mahino pe ‘oku ‘ikai ko ha paati fakapolitikale ‘eni ia. Ko koe pe na’a ke fokotu’u mo Teisina Fuko ‘a e Paati ‘a e Kakai pea ‘oku kei fakaongoongo atu ‘a e kakai pe te mo ngaue fakaku ke fili hamou kau Kanititeiti ki he teu fili ko ‘eni.
Ko e ngaahi polokalama kotoa ‘a e Kautaha ‘o kau ai ‘a e polokalama lea ko ‘eni, ‘oku fakapa’anga ‘a e konga lahi mei muli pea ko e talu mei he 1995 ‘a e fai mai ‘o e ngaahi tokoni ko ‘eni, he ko e ngaahi Kautaha tokoni ia kuo nau tali kakato ‘a e ngaahi taumu’a ngaue mo e ngaahi lipooti, ngaahi fakamatala pa’anga ‘ata ki tu’a ‘a e Kautaha pea pehe ki he ‘ene polokalama ngaue . ‘Oku taliui foki ‘a e Kautaha ki he Komiti Pule ‘oku fili ‘i he Fakataha lahi fakata’u ‘i he ta’u kotoa pe pea ‘oku ‘i ai ‘a e Komiti Fale’i ‘oku tokoni ki he ‘ofisi ‘i hono fakahoko ‘o e ngaahi polokalama. Kataki pe ‘oku ‘ikai ‘ave noa’ia ‘a e fakamatala pa’anga ‘a e Kautaha ki ha fiema’u pe ‘a ha taha, he ‘oku ‘ikai ko ha kautaha fakapule’anga pea ‘oku ‘ikai ha’o pisinisi ke ‘ilo ki he vahenga ‘o e Talekita.
‘I he ‘atikolo fa’u ‘e Maama Faka’osi ‘i he Taimi ‘o e ‘aho 30/7/2010 ‘oku ‘ulu’i tohi ‘o pehe: “Filifilimanako, fakapone mo Tikitato – Clive. Kautaha totonu tangata ‘a ‘Akilisi pe ia.” Kuo nau fokotu’u foki mo ha Katuni ‘o hange kuo fakanofo pe ‘e ‘Akilisi ia hono foha ko Po’oi ke Talekita. Ko e tukuaki’i mamafa ‘eni ‘o e fakafofonga fika ‘uluaki ‘o e Kakai ‘o Tongatapu, Samiuela ‘Akilisi Pohiva ‘o pehe ko e kautaha totonu ‘a e tangata pe ia ‘a ‘Akilisi. Ko e taha ‘eni he fo’i mio’i fakalotokovi mo takihala’i lahi ‘a e kau lau nusipepa. ‘Oku ne toe tukuhifo foki ‘a e tu’unga ‘o e Kautaha ‘a ia kuo ngaue mai ‘i he ta’u lahi mo hono toka’i ‘e he ngaahi fakataha’anga fakavaha’a pule’anga pea pehe ki he ngaahi ‘ulu’i ‘ofisi fakafofonga ‘o e ngaahi pule’anga muli ‘i Tonga ni. Ko e ngaahi tukuaki’i fakalotokovi ‘eni na’e paaki fakataha mo ho’o tohi na’e ‘omai ki he ‘ofisi, pea ‘oku malie pea toe lesoni ‘a e founga politiki mo e kemipeini kuo ‘asi mai ‘i he ‘etau teu atu ki he fili.
‘Oku ou fakatauange pe ‘e tokoni atu ‘a e tohi ni ke fakamahino ‘a e hoha’a na’a ke fai mai ‘i ho’o tohi pea ‘oku kei fakaafe’i atu pe koe ‘o kapau te ke faingamalie ki ha taha ‘o e ngaahi polokalama lea ‘oku fakahoko takai holo ‘i he ngaahi fai’anga fili.
Faka’apa’apa atu,
Fakamo'oni ki ai 'a
Rev. Simote M. Vea
Sea ‘o e Kautaha
Kau tama, ko e tali 'ena 'a e Sea 'o e Kautaha Totonu 'a e Tangata Mo e Temo ki he Tohi 'a Clive. Tau lau pe ai mo toki fuatautau ai pe 'a e me'a tetau tui ki ai.
Fakamalo atu Loufatai 'i hono tuku mai 'a e ongoongo mahu'inga ni, ke to e fakapapau'i pe 'e he kakai 'o e fonua, 'a 'enau vakai atu ki he ni'ihi falala'anga tokua na'e foaki kiate kinautolu 'e nau falala, ka taa koa ko e fu'u pusi kai moa.
Ko e ngaahi mo'oni'i me'a kuo 'osi tuku mai 'e he ngaahi ongoongo 'o fekau'aki mo e naunau 'oku totonu ke ma'u 'e he mo'ui 'a e tokotaha totonu ki he falealea 'o e pule'anga fo'ou, pea 'oku 'ikai 'aupito ke to e 'inasi ai ha taha ia 'i he kau minisitaa lolotonga, pea kau atu ki ai mo e kau CEO tokolahi. Ko e 'imisi totonu 'ee 'o e CEO na'e fai 'e Edgar na'e 'i he takimamata.
Pea ki he kau PR, kuo 'osi mahino 'aupito 'a e ki'i ni'ihi tokosi'i 'aupito kuo talu 'enau tu'u ma'u fakataha mo Akilisi, 'o tatau pe 'i he faingofua mo e faingata'a, 'oku tatau pe 'e nau fai fatongia 'i he fale, pea mo ho nau 'ulungaanga ki he kakai 'i he 'enau 'i tu'a mei he fale. Pea 'oku tapu 'a e fakalai, fakahekeheke mo e malualoi, 'o tatau pe pe kohai.
Kuo fakapahia 'a e tangi mo kole ki he kakai ke fili kinautolu, pea ko e te'eki pe ke puli atu ki loto, kuo ta'ata'alo mai ho nau fanga ki'i iku ki he kakai, pea ko'ene ngalo 'osi ia 'a e kakai. Ko e 'imisi totonu pe 'eni kuo 'asi mai 'i he kakai na'e fili pe 'e he tu'i tokotaha, mo e ki'i ni'ihi na'e fua 'e 'Akilisi ki fale, pea ko e me'a faka'ulia ia ko e to pe ki fale, pea fakate'elelo mai ia mo kape mai ki he fakafofonga mo e kakai na'a nau fili.
Masi'i, 'oku 'ikai 'ilo pe 'e ui 'a e fa'ahinga mo'ui pehee ko e ha????
Tupou Wrote:Fakamalo atu Loufatai 'i hono tuku mai 'a e ongoongo mahu'inga ni, ke to e fakapapau'i pe 'e he kakai 'o e fonua, 'a 'enau vakai atu ki he ni'ihi falala'anga tokua na'e foaki kiate kinautolu 'e nau falala, ka taa koa ko e fu'u pusi kai moa.
Ko e ngaahi mo'oni'i me'a kuo 'osi tuku mai 'e he ngaahi ongoongo 'o fekau'aki mo e naunau 'oku totonu ke ma'u 'e he mo'ui 'a e tokotaha totonu ki he falealea 'o e pule'anga fo'ou, pea 'oku 'ikai 'aupito ke to e 'inasi ai ha taha ia 'i he kau minisitaa lolotonga, pea kau atu ki ai mo e kau CEO tokolahi. Ko e 'imisi totonu 'ee 'o e CEO na'e fai 'e Edgar na'e 'i he takimamata.
Pea ki he kau PR, kuo 'osi mahino 'aupito 'a e ki'i ni'ihi tokosi'i 'aupito kuo talu 'enau tu'u ma'u fakataha mo Akilisi, 'o tatau pe 'i he faingofua mo e faingata'a, 'oku tatau pe 'e nau fai fatongia 'i he fale, pea mo ho nau 'ulungaanga ki he kakai 'i he 'enau 'i tu'a mei he fale. Pea 'oku tapu 'a e fakalai, fakahekeheke mo e malualoi, 'o tatau pe pe kohai.
Kuo fakapahia 'a e tangi mo kole ki he kakai ke fili kinautolu, pea ko e te'eki pe ke puli atu ki loto, kuo ta'ata'alo mai ho nau fanga ki'i iku ki he kakai, pea ko'ene ngalo 'osi ia 'a e kakai. Ko e 'imisi totonu pe 'eni kuo 'asi mai 'i he kakai na'e fili pe 'e he tu'i tokotaha, mo e ki'i ni'ihi na'e fua 'e 'Akilisi ki fale, pea ko e me'a faka'ulia ia ko e to pe ki fale, pea fakate'elelo mai ia mo kape mai ki he fakafofonga mo e kakai na'a nau fili.
Masi'i, 'oku 'ikai 'ilo pe 'e ui 'a e fa'ahinga mo'ui pehee ko e ha????
Pou , It's our SPIRITUAL DNA. The first murderer (Cain ) in history put in an eternal perspective: " AM I MY BROTHER'S KEEPER"? another word for SELF INTEREST.
Tupou Wrote:Fakamalo atu Loufatai 'i hono tuku mai 'a e ongoongo mahu'inga ni, ke to e fakapapau'i pe 'e he kakai 'o e fonua, 'a 'enau vakai atu ki he ni'ihi falala'anga tokua na'e foaki kiate kinautolu 'e nau falala, ka taa koa ko e fu'u pusi kai moa.
Ko e ngaahi mo'oni'i me'a kuo 'osi tuku mai 'e he ngaahi ongoongo 'o fekau'aki mo e naunau 'oku totonu ke ma'u 'e he mo'ui 'a e tokotaha totonu ki he falealea 'o e pule'anga fo'ou, pea 'oku 'ikai 'aupito ke to e 'inasi ai ha taha ia 'i he kau minisitaa lolotonga, pea kau atu ki ai mo e kau CEO tokolahi. Ko e 'imisi totonu 'ee 'o e CEO na'e fai 'e Edgar na'e 'i he takimamata.
Pea ki he kau PR, kuo 'osi mahino 'aupito 'a e ki'i ni'ihi tokosi'i 'aupito kuo talu 'enau tu'u ma'u fakataha mo Akilisi, 'o tatau pe 'i he faingofua mo e faingata'a, 'oku tatau pe 'e nau fai fatongia 'i he fale, pea mo ho nau 'ulungaanga ki he kakai 'i he 'enau 'i tu'a mei he fale. Pea 'oku tapu 'a e fakalai, fakahekeheke mo e malualoi, 'o tatau pe pe kohai.
Kuo fakapahia 'a e tangi mo kole ki he kakai ke fili kinautolu, pea ko e te'eki pe ke puli atu ki loto, kuo ta'ata'alo mai ho nau fanga ki'i iku ki he kakai, pea ko'ene ngalo 'osi ia 'a e kakai. Ko e 'imisi totonu pe 'eni kuo 'asi mai 'i he kakai na'e fili pe 'e he tu'i tokotaha, mo e ki'i ni'ihi na'e fua 'e 'Akilisi ki fale, pea ko e me'a faka'ulia ia ko e to pe ki fale, pea fakate'elelo mai ia mo kape mai ki he fakafofonga mo e kakai na'a nau fili.
Masi'i, 'oku 'ikai 'ilo pe 'e ui 'a e fa'ahinga mo'ui pehee ko e ha????
masi'i Tupouto'a koe fu'u fo'i fehu'i tamate 'ena 'oku ke fai...kia au mo 'eku tali kiai 'oku mau ui 'emautolu heni i Vanuatu koe fa'ahinga kakai mou'i fkremuremu,,,,,uhee koe fu'u feke fklanuremu 'aia oku pule mo taki ai a Fureti mo Da'etingi5....koe fanga kii KAVE'I FEKE eni oku nau 'asiholo o feinga ke fkngali lele'i e Pule'anga Hauki5,,Kumete,,Kalafi;;Pilafeti;Asseta mo haifua enau fanga kii kengi he kuo ofi e liliu pea kuo nau NGAHELE takai holo ke fkpulou'i e kakai...fkilifia koe fuu feke 'ULU2 (Furetidore5)
'A..HA! FEHU'I MALIE FAUFAUA 'ENA 'OKU LII'I MAI KIHE HA'OFANGA.
'OKU UI 'EMAUTOLU MEI HE PAKOO KOE MO'UI FAKA-VAMPIRE. HE KOE
ME'AKAI 'AE VAMPIRE KOE INU E TOTO 'OE TANGATA, PEA KA 'ILONGA HA
KAKAI 'OKU NAU MA'U MO'UI MEI HE TOTO 'OE KAKAI KEHE PEA KOE
KAKAI MO'UI FAKA-VAMPIRE IA. MANATU'I KOE 'OSI PE 'ENAU KOMO'I HA
TOTO 'OHA TAHA PEA NAU MO'UI NAUTOLU KAE MATE ATU 'AE TAHA IA
KOIA KUO 'OSI SI'ONO TOTOO HONO MIMISI 'EHE KAU VAMPIRE. PEHE
TOFU PE HOTAU KAU TAKI 'I TONGA. VAMPIRES!!!
kava lahi Wrote:Tupou Wrote:Fakamalo atu Loufatai 'i hono tuku mai 'a e ongoongo mahu'inga ni, ke to e fakapapau'i pe 'e he kakai 'o e fonua, 'a 'enau vakai atu ki he ni'ihi falala'anga tokua na'e foaki kiate kinautolu 'e nau falala, ka taa koa ko e fu'u pusi kai moa.
Ko e ngaahi mo'oni'i me'a kuo 'osi tuku mai 'e he ngaahi ongoongo 'o fekau'aki mo e naunau 'oku totonu ke ma'u 'e he mo'ui 'a e tokotaha totonu ki he falealea 'o e pule'anga fo'ou, pea 'oku 'ikai 'aupito ke to e 'inasi ai ha taha ia 'i he kau minisitaa lolotonga, pea kau atu ki ai mo e kau CEO tokolahi. Ko e 'imisi totonu 'ee 'o e CEO na'e fai 'e Edgar na'e 'i he takimamata.
Pea ki he kau PR, kuo 'osi mahino 'aupito 'a e ki'i ni'ihi tokosi'i 'aupito kuo talu 'enau tu'u ma'u fakataha mo Akilisi, 'o tatau pe 'i he faingofua mo e faingata'a, 'oku tatau pe 'e nau fai fatongia 'i he fale, pea mo ho nau 'ulungaanga ki he kakai 'i he 'enau 'i tu'a mei he fale. Pea 'oku tapu 'a e fakalai, fakahekeheke mo e malualoi, 'o tatau pe pe kohai.
Kuo fakapahia 'a e tangi mo kole ki he kakai ke fili kinautolu, pea ko e te'eki pe ke puli atu ki loto, kuo ta'ata'alo mai ho nau fanga ki'i iku ki he kakai, pea ko'ene ngalo 'osi ia 'a e kakai. Ko e 'imisi totonu pe 'eni kuo 'asi mai 'i he kakai na'e fili pe 'e he tu'i tokotaha, mo e ki'i ni'ihi na'e fua 'e 'Akilisi ki fale, pea ko e me'a faka'ulia ia ko e to pe ki fale, pea fakate'elelo mai ia mo kape mai ki he fakafofonga mo e kakai na'a nau fili.
Masi'i, 'oku 'ikai 'ilo pe 'e ui 'a e fa'ahinga mo'ui pehee ko e ha????
masi'i Tupouto'a koe fu'u fo'i fehu'i tamate 'ena 'oku ke fai...kia au mo 'eku tali kiai 'oku mau ui 'emautolu heni i Vanuatu koe fa'ahinga kakai mou'i fkremuremu,,,,,uhee koe fu'u feke fklanuremu 'aia oku pule mo taki ai a Fureti mo Da'etingi5....koe fanga kii KAVE'I FEKE eni oku nau 'asiholo o feinga ke fkngali lele'i e Pule'anga Hauki5,,Kumete,,Kalafi;;Pilafeti;Asseta mo haifua enau fanga kii kengi he kuo ofi e liliu pea kuo nau NGAHELE takai holo ke fkpulou'i e kakai...fkilifia koe fuu feke 'ULU2 (Furetidore5)
Kava, kataki kapau te ke fakatokanga'i atu 'a Hau-Ki-Nima 'i Vanuatu na, he 'oku mahalo na'e muimui folau atu 'i he PM ko e fekau 'e he tui'i ke 'alu atu 'o ngaohi ha taumafa 'a sevele, pea ke kole ange ke ne 'ai mai ha hingoa 'o e fa'ahinga kakai na'a ku lave atu ki ai. He ko e hingoa na'a ke 'ai mai 'oku 'ikai fu'u mahino ko e 'uhi ko e lea faka-Vanuatu ia. Ko e faka'amu 'a e polokalama ia ke 'ai mai ha hingoa faka-Tonga ke ngaue'aki ia ki he te u fili 'i Novema. Pea ko e ki'i fakatataa pe 'eni, kapau tokua 'oku kau 'a e ngaahi hingoa ko'ena 'i he te u fili, 'a Hau-Ki-Nima, pe ko Seta pe Cline, kau atu mo Akilisi.
'Oku mahino foki 'e tu'u pehe ni 'a e ngaahi hingoa ke tokoni ki he kakai ke nau ma'u 'a e mahino 'o hange ko 'eni:
Kanititeiti 1. Hau-Ki-Nima = Puke faka'atamai 'i he mahaki ko e
Multiantifunctiondonkeydragonfo'ionioni.
Kanititeiti 2. Seta = Specialist in Plasticsmiling & Also Master with
Honour in-LiEpLastIcSurgery and she also gain experience
in making special parcel with strange culturalthinggyy in it.
Kanititeiti 3. Claivi = Master with Honour in Hekeholos and thank that
there is no tu'aniu on the sliding. VerigooLwithcalour, he
looooves havmanyofthem.
Kanititeiti 4. 'Akilisi = 20+ years in Parliament. Master with Honour in
Listening to the people. Like a sniper in pinpointing the
cunning move by ministors. Dug in to the strong room of
secretdocument ownbyboys club. JusticeFIGHTER.
Accountable to people and not mouisiokita & more..
Masi'i Kava, 'oku ou mahalo na'a ofiofi 'a e ngaahi sipinga description ko'ena 'o e ngaahi hingoa 'oku ha atu 'i 'olunga, ke 'oatu totonu 'a e 'imisi mo'oni 'o e kau kanititeiti, ke 'oua na'a to e hu ha taha 'oku mo'ua 'i he fokoutua ko ia ko e fakalai mo e te'epato kuo totu'a. He ko'enau to pe ki loto, to'o 'a e nifo loi 'o tuku ki tafa'aki ka e ta'aki hake fu'u nifo 'o Talakula 'o tui, pea ko'etau leveleva ia. He 'oku 'ikai foki to e ma'u me'atokoni ia mei he 'ufi, talo etc. 'Ikai. Ko e taumafa 'a talakula ia, 'oku tautaumafa miliona pe ia.
Masi'i Kava, ngali 'oku ke lata 'i he fonua muli na. Vakai na'a 'oku 'ikai fai ha fakakoeeeeee hena ka mau feinga atu. Kuo fele 'a te'epato, pea kuo te fielaka, ka na'a te tukia ha fu'u me'a. 'Oku 'i ai pe 'a e fanga ki'i baby te'epato, ka ko e lahi taha 'a e ngaahi fu'u te'epato papela.
Malie Kava, ho'o hola 'o lata hena. Mahalo na'a 'oku 'ea mokomoko eeee.
Kehekehe Wrote:'A..HA! FEHU'I MALIE FAUFAUA 'ENA 'OKU LII'I MAI KIHE HA'OFANGA.
'OKU UI 'EMAUTOLU MEI HE PAKOO KOE MO'UI FAKA-VAMPIRE. HE KOE
ME'AKAI 'AE VAMPIRE KOE INU E TOTO 'OE TANGATA, PEA KA 'ILONGA HA
KAKAI 'OKU NAU MA'U MO'UI MEI HE TOTO 'OE KAKAI KEHE PEA KOE
KAKAI MO'UI FAKA-VAMPIRE IA. MANATU'I KOE 'OSI PE 'ENAU KOMO'I HA
TOTO 'OHA TAHA PEA NAU MO'UI NAUTOLU KAE MATE ATU 'AE TAHA IA
KOIA KUO 'OSI SI'ONO TOTOO HONO MIMISI 'EHE KAU VAMPIRE. PEHE
TOFU PE HOTAU KAU TAKI 'I TONGA. VAMPIRES!!!
tangata Kehekehe mahalo pe oku ke mooni ae komo toto ae kii kau taki fahoozi o Tonga...ka koe tu'u he taimini kuo ongonoa sii kakai monau fevaleaki he komo honau toto ehe Palemia Fureti mo dore5....koe tu'u he taimini HAUki5 kole atu mu'a kihe ongo vampires (Fureti+Dore5) pe'e lava kena kii KOMO'I a KAVA mo 4KAKAi he oku fuu ma'olunga homa toto pea oku takalalo ko ena punou pe o komokomo ai pe hihihihihihi.....Kehe tuku hoo fk'ai'ai tangata kovi mooni ko koe.
Tupou Wrote:kava lahi Wrote:Tupou Wrote:Fakamalo atu Loufatai 'i hono tuku mai 'a e ongoongo mahu'inga ni, ke to e fakapapau'i pe 'e he kakai 'o e fonua, 'a 'enau vakai atu ki he ni'ihi falala'anga tokua na'e foaki kiate kinautolu 'e nau falala, ka taa koa ko e fu'u pusi kai moa.
Ko e ngaahi mo'oni'i me'a kuo 'osi tuku mai 'e he ngaahi ongoongo 'o fekau'aki mo e naunau 'oku totonu ke ma'u 'e he mo'ui 'a e tokotaha totonu ki he falealea 'o e pule'anga fo'ou, pea 'oku 'ikai 'aupito ke to e 'inasi ai ha taha ia 'i he kau minisitaa lolotonga, pea kau atu ki ai mo e kau CEO tokolahi. Ko e 'imisi totonu 'ee 'o e CEO na'e fai 'e Edgar na'e 'i he takimamata.
Pea ki he kau PR, kuo 'osi mahino 'aupito 'a e ki'i ni'ihi tokosi'i 'aupito kuo talu 'enau tu'u ma'u fakataha mo Akilisi, 'o tatau pe 'i he faingofua mo e faingata'a, 'oku tatau pe 'e nau fai fatongia 'i he fale, pea mo ho nau 'ulungaanga ki he kakai 'i he 'enau 'i tu'a mei he fale. Pea 'oku tapu 'a e fakalai, fakahekeheke mo e malualoi, 'o tatau pe pe kohai.
Kuo fakapahia 'a e tangi mo kole ki he kakai ke fili kinautolu, pea ko e te'eki pe ke puli atu ki loto, kuo ta'ata'alo mai ho nau fanga ki'i iku ki he kakai, pea ko'ene ngalo 'osi ia 'a e kakai. Ko e 'imisi totonu pe 'eni kuo 'asi mai 'i he kakai na'e fili pe 'e he tu'i tokotaha, mo e ki'i ni'ihi na'e fua 'e 'Akilisi ki fale, pea ko e me'a faka'ulia ia ko e to pe ki fale, pea fakate'elelo mai ia mo kape mai ki he fakafofonga mo e kakai na'a nau fili.
Masi'i, 'oku 'ikai 'ilo pe 'e ui 'a e fa'ahinga mo'ui pehee ko e ha????
masi'i Tupouto'a koe fu'u fo'i fehu'i tamate 'ena 'oku ke fai...kia au mo 'eku tali kiai 'oku mau ui 'emautolu heni i Vanuatu koe fa'ahinga kakai mou'i fkremuremu,,,,,uhee koe fu'u feke fklanuremu 'aia oku pule mo taki ai a Fureti mo Da'etingi5....koe fanga kii KAVE'I FEKE eni oku nau 'asiholo o feinga ke fkngali lele'i e Pule'anga Hauki5,,Kumete,,Kalafi;;Pilafeti;Asseta mo haifua enau fanga kii kengi he kuo ofi e liliu pea kuo nau NGAHELE takai holo ke fkpulou'i e kakai...fkilifia koe fuu feke 'ULU2 (Furetidore5)
Kava, kataki kapau te ke fakatokanga'i atu 'a Hau-Ki-Nima 'i Vanuatu na, he 'oku mahalo na'e muimui folau atu 'i he PM ko e fekau 'e he tui'i ke 'alu atu 'o ngaohi ha taumafa 'a sevele, pea ke kole ange ke ne 'ai mai ha hingoa 'o e fa'ahinga kakai na'a ku lave atu ki ai. He ko e hingoa na'a ke 'ai mai 'oku 'ikai fu'u mahino ko e 'uhi ko e lea faka-Vanuatu ia. Ko e faka'amu 'a e polokalama ia ke 'ai mai ha hingoa faka-Tonga ke ngaue'aki ia ki he te u fili 'i Novema. Pea ko e ki'i fakatataa pe 'eni, kapau tokua 'oku kau 'a e ngaahi hingoa ko'ena 'i he te u fili, 'a Hau-Ki-Nima, pe ko Seta pe Cline, kau atu mo Akilisi.
'Oku mahino foki 'e tu'u pehe ni 'a e ngaahi hingoa ke tokoni ki he kakai ke nau ma'u 'a e mahino 'o hange ko 'eni:
Kanititeiti 1. Hau-Ki-Nima = Puke faka'atamai 'i he mahaki ko e
Multiantifunctiondonkeydragonfo'ionioni.
Kanititeiti 2. Seta = Specialist in Plasticsmiling & Also Master with
Honour in-LiEpLastIcSurgery and she also gain experience
in making special parcel with strange culturalthinggyy in it.
Kanititeiti 3. Claivi = Master with Honour in Hekeholos and thank that
there is no tu'aniu on the sliding. VerigooLwithcalour, he
looooves havmanyofthem.
Kanititeiti 4. 'Akilisi = 20+ years in Parliament. Master with Honour in
Listening to the people. Like a sniper in pinpointing the
cunning move by ministors. Dug in to the strong room of
secretdocument ownbyboys club. JusticeFIGHTER.
Accountable to people and not mouisiokita & more..
Masi'i Kava, 'oku ou mahalo na'a ofiofi 'a e ngaahi sipinga description ko'ena 'o e ngaahi hingoa 'oku ha atu 'i 'olunga, ke 'oatu totonu 'a e 'imisi mo'oni 'o e kau kanititeiti, ke 'oua na'a to e hu ha taha 'oku mo'ua 'i he fokoutua ko ia ko e fakalai mo e te'epato kuo totu'a. He ko'enau to pe ki loto, to'o 'a e nifo loi 'o tuku ki tafa'aki ka e ta'aki hake fu'u nifo 'o Talakula 'o tui, pea ko'etau leveleva ia. He 'oku 'ikai foki to e ma'u me'atokoni ia mei he 'ufi, talo etc. 'Ikai. Ko e taumafa 'a talakula ia, 'oku tautaumafa miliona pe ia.
Masi'i Kava, ngali 'oku ke lata 'i he fonua muli na. Vakai na'a 'oku 'ikai fai ha fakakoeeeeee hena ka mau feinga atu. Kuo fele 'a te'epato, pea kuo te fielaka, ka na'a te tukia ha fu'u me'a. 'Oku 'i ai pe 'a e fanga ki'i baby te'epato, ka ko e lahi taha 'a e ngaahi fu'u te'epato papela.
Malie Kava, ho'o hola 'o lata hena. Mahalo na'a 'oku 'ea mokomoko eeee.
tangata Tupouto'a ko hoo ai ena keu toe ala o huke hake eku tikisinale ki hono uii fktonga oe kalasi te'epato ko eni...ko eni kuo mau tau fktata pe hange ko HAUki5 kuopau foki ke fai enau mama kava a Dore5 mo Fureti moe ene kau erueru pea uii kava mai leva a Pilafeti kava kuo heka pea talimai leva e kololihana 'ave ia ma'a HAUkiFalevao fkfofonga #1 oe vahenga Nga'unoho....toe uii mai kava kuo heka 'ave ia ma'a Angahalafkpulipuli'Esta fkfofonga #1 oe vahenga Muikilekila....uii mai kava kuo heka 'ave ia ma'ae minisitepolisi malolo Caida'e Eduda'e fkfofonga #1 oe vahenga Tu'atakilalo osi koia pea e toki kava fk'osi e uii mai leva ia ehe TU'I 'ave ia ma'ae hau oe 'otu Tonga fkfofonga #1 oe vahefonua Tongatapu. tamasi'i ko Samuela 'Akilisi Pohiva...kataki pe Tupou o kii fktonutonu mai e ngaahi kolo ko ena i olunga oku fili mai mei ai ae fo'i tolu ko ena pe oku tonu eku ma'u pe 'ikai..
tokoua Tupouto'a oku kii hala homau fonua he fa'ahinga kakai te'epato,erueru,fkhekeheke,pau'u lotu koe uhi oku tautea'i mamafa aupito ae kalasi kakai ia ko eni...pea kapau e ma'u kinautolu heni oku ave ia kiihe lotovao HAUki5 o vete vala kae ha'i ia he fuu tu'ungaloo ke kai eehe looataa e ongo fo'i sevele kae oua kuo ke kaila kihe kakai fkmolemole'i au koe ngata eni he'ikai teu toe heke takai holo oku lelei ange pe nofo masiva kau tauataina hihihihihihi....talaatu HAUki5 ka taupe ha fu'u looataa Vanuatu ho fuhinga sevele heikai teke toe te'epato papela mo pa'uulotu....
masiii tokoua kou hola mai au ki heni lata au heni koe fklata atu koe inuinu kava pe mo kii feinga mai mo KEhe ki heni ketau kii vakai'i e kava e fonua ni koe malohi atu pea he'ikai toe lava e kii kau vampire Tonga ke toe kokomo atu kitautolu ke koe faufaua atu e kona ae kava Vanuatu he kou talaatu kapau tenau komo kitautolu koe ifolahi tetau ma'u....ka tenau vaivaia pe mo tatakoto malie HAUki5 hihihihihihi.
kava lahi Wrote:Kehekehe Wrote:'A..HA! FEHU'I MALIE FAUFAUA 'ENA 'OKU LII'I MAI KIHE HA'OFANGA.
'OKU UI 'EMAUTOLU MEI HE PAKOO KOE MO'UI FAKA-VAMPIRE. HE KOE
ME'AKAI 'AE VAMPIRE KOE INU E TOTO 'OE TANGATA, PEA KA 'ILONGA HA
KAKAI 'OKU NAU MA'U MO'UI MEI HE TOTO 'OE KAKAI KEHE PEA KOE
KAKAI MO'UI FAKA-VAMPIRE IA. MANATU'I KOE 'OSI PE 'ENAU KOMO'I HA
TOTO 'OHA TAHA PEA NAU MO'UI NAUTOLU KAE MATE ATU 'AE TAHA IA
KOIA KUO 'OSI SI'ONO TOTOO HONO MIMISI 'EHE KAU VAMPIRE. PEHE
TOFU PE HOTAU KAU TAKI 'I TONGA. VAMPIRES!!!
tangata Kehekehe mahalo pe oku ke mooni ae komo toto ae kii kau taki fahoozi o Tonga...ka koe tu'u he taimini kuo ongonoa sii kakai monau fevaleaki he komo honau toto ehe Palemia Fureti mo dore5....koe tu'u he taimini HAUki5 kole atu mu'a kihe ongo vampires (Fureti+Dore5) pe'e lava kena kii KOMO'I a KAVA mo 4KAKAi he oku fuu ma'olunga homa toto pea oku takalalo ko ena punou pe o komokomo ai pe hihihihihihi.....Kehe tuku hoo fk'ai'ai tangata kovi mooni ko koe.
Kava mo Kehe, mahalo ko e fo'i hingoa totonu 'aupito 'ena ke matu'aki hili ki he tumu'aki 'o ha tangata pe fefine hange ko e kau taki 'i ho tau fonua 'i he lolotonga ni. He 'oku hala 'ataa ha taha ia 'i he kau minisitaa pe ceo (tuku kehe 'a Edgar, ka kuo 'osi malolo ia mei he ngaue) 'e te ne fehu'ia 'a e kau taki ni, ngata pe 'ia Akilisi, 'Isi, 'Uliti, pea ki'i pikipiki atu ai pe mo Sunia Fili.
'A ia, 'i he fakakaukau ni, 'e malava leva ke tau pehee, ko e tokotaha ne 'osi 'i falealea pea mo ia fo'ou 'oku 'amanaki ke kau 'i he fili 'i Novema, ka 'oku situ'a ki he ngaahi mo'oni'i me'a na'e, pea 'oku fa'a lea 'aki 'e 'Akilisi, 'Isi pea mo 'Uliti, pea ta he'ikai fai ha tu'u fakataha ia mo kinautolu, pea 'i he fakakaukau koia, 'oku ou tui 'e malava pe ke tau pehee, ko ia mei he toko 17 'a e kakai 'oku to e 'i ai ha'a ne 'asenita kehe 'ana mei he mahino kuo 'inasi ai 'a e tokolahi taha 'o e fonua ki he 'etau kaveinga, pea 'oku totonu leva ia ke 'oange ki ai 'a e hingoa VAMPIRES. Pea ui pe tokua 'a e kau kanititeiti pehee ia, ko e Kanititeiti 'Umisi Toto or Kanititeiti Mimisi Toto.
Malie masi'i Kehe, pe 'oku aware 'a e kau taki ni ki he fo'i fakakaukau, ka ko'ete fakakaukau atu ki he founga 'enau ngaue, pea tautautefito ki he mahino ko ia 'e fai 'a e liliu. Nau toki tokoto hifo hono fa'u 'a e 'u lao ke fakalao'i 'a 'e nau taufa'ao 'i he 'e tau ki'i koloa. Tufotufa mo 'etau ki'i seniti, pea 'ai ia 'o to e liunga fiha 'a e level 'i 'olunga 'o kamata pe ia mei he tu'i, ka e langoa pe 'a e si'i kakai 'o e fonua. 'Io fe;unga lelei 'a e hingoa mo ha mo'ui kainikavea pehee.
kava lahi Wrote:Kehekehe Wrote:'A..HA! FEHU'I MALIE FAUFAUA 'ENA 'OKU LII'I MAI KIHE HA'OFANGA.
'OKU UI 'EMAUTOLU MEI HE PAKOO KOE MO'UI FAKA-VAMPIRE. HE KOE
ME'AKAI 'AE VAMPIRE KOE INU E TOTO 'OE TANGATA, PEA KA 'ILONGA HA
KAKAI 'OKU NAU MA'U MO'UI MEI HE TOTO 'OE KAKAI KEHE PEA KOE
KAKAI MO'UI FAKA-VAMPIRE IA. MANATU'I KOE 'OSI PE 'ENAU KOMO'I HA
TOTO 'OHA TAHA PEA NAU MO'UI NAUTOLU KAE MATE ATU 'AE TAHA IA
KOIA KUO 'OSI SI'ONO TOTOO HONO MIMISI 'EHE KAU VAMPIRE. PEHE
TOFU PE HOTAU KAU TAKI 'I TONGA. VAMPIRES!!!
tangata Kehekehe mahalo pe oku ke mooni ae komo toto ae kii kau taki fahoozi o Tonga...ka koe tu'u he taimini kuo ongonoa sii kakai monau fevaleaki he komo honau toto ehe Palemia Fureti mo dore5....koe tu'u he taimini HAUki5 kole atu mu'a kihe ongo vampires (Fureti+Dore5) pe'e lava kena kii KOMO'I a KAVA mo 4KAKAi he oku fuu ma'olunga homa toto pea oku takalalo ko ena punou pe o komokomo ai pe hihihihihihi.....Kehe tuku hoo fk'ai'ai tangata kovi mooni ko koe.
Si'i malo,malo mu'a tokoua Kava si'ono manatu'i mai auu.'Oku fu'u fiema'u lahi 'aupito ke komo'i au ia he vave tahaa kee ki'i holoholo hifo e totoo koe'uhii ke fakasi'isi'i ai e kapekapee.Kapau teke lava pee 'e koe 'o ma'u mai e ongo vampires ko 'enaa(leti mo nima) kena komo'i taua masi'i tokoua teu mafana 'o puke mai mo 'eku hoosi moe kulii le'o ko Kololii ke nau lootolu'i taua keta a'u kihe ifoifo''iaa.Kataki 'o talitali pee koe Kehe kema 'osi kake toki hoko mai heheheh.Pea kapau teke fiu he talii Kehe pea ma teke'i atu 'etau siana komo e taha ko 'ena ko Hauki5 kene hanga 'e ia 'o tapale koe keke a'u kihe sai 'aupitoo hihihi.
'Oku ou ta'engali'ia tama ke fai ha fa'ahinga tukuaki'i ngali fakatamaiki pehe mei ha taha ngali falala'anga, taukei mo poto hange ko Clive Edwards. 'Oku mahino mai ko e feinga 'a e Kautaha ni ke 'oange e faingamalie ki he kakai tenau fai hono fili 'o e kau fakafofonga, pehe ki he kau kanititeiti ha faingamalie kenau talatalanoa ai kimu'a 'i he fili.
Ko e me'a 'eni 'oku ha mai mei he'ene tohi ko 'eni 'oku paaki heni. 1. 'Oku ilifia he fehangahangai mo e kakai na'a fehu'ia ai ha'ane ngaahi to'onga 'e 'ikai ala lava kene tali lelei. 2. Ngalingali 'oku lahi 'ene kovi ki he kakai 'oku ne manasi'i ai he fetaulaki mo kinautolu. 3. Matu'aki ta'emalava fakaesino ke 'alu ki he ngaahi ha'ofanga pehe ni. 4. 'Oku 'ikai ma'u ha allowance mei he fakataha ko 'eni mo e kakai kae sai pe 'a Fale Alea mo e folau ki muli. 5. 'Oku sio lalo ki he kakai. 6. Fu'u mahu'inga ke lea ange ki ai ha taha. 7. Ta'efe'unga kene toe hoko ko ha fakafofonga 'o ha kakai ki he Fale Alea, mahalo mo e Fakamaau'anga pe. 8. Toki hoko atu 'e koe.
Ko e malie 'eni 'o e ha'ofanga pehe ni he 'oku lava noa pe ketau tala ai 'a e fakaoli mo e ta'eoli.
Kapau 'oku pehe pe 'eni 'oku 'ikai fai ai ha fesiofaki huanoa ai kapau na'e lava atu ki he fakataha na'ane fakafoki.
Kava & 4Kakai ngali kuo fotu e 'ulua pea ngalo 'a tukuku 'ikai kemo fkkau atu si'i dog man he komo ko'ena 'oku teu faii,sai pe teu vakai aa au kia Seta & Hau na'a lava kena komo 'e naua ia au he 'oku lolotonga high hoku toto he koe fk'osi'osi 'eni 'eku fo'i 12, mahalo koe maha lelei pe fo'i 12 moe tu'u tonu hoku totoo......he..he.
Hot dog Wrote:Kava & 4Kakai ngali kuo fotu e 'ulua pea ngalo 'a tukuku 'ikai kemo fkkau atu si'i dog man he komo ko'ena 'oku teu faii,sai pe teu vakai aa au kia Seta & Hau na'a lava kena komo 'e naua ia au he 'oku lolotonga high hoku toto he koe fk'osi'osi 'eni 'eku fo'i 12, mahalo koe maha lelei pe fo'i 12 moe tu'u tonu hoku totoo......he..he.
Dog koe 'uhingaa pe he kake kau mo koe ia koe si'i da'e'aonga ia 'ae kau fakaleitii.Tali pe koe kau 'alu ki 'uta 'o vete mai 'eku fu'u hoosi ko Kololianaa kia koe...hihihi.Pea ko ho'o lavaa pe pea ke 'alu ai pe mo 'eku hoosi 'o ha'iha'i homou 'api 'utaa.
MALO MU'A 'A 'ETAU TOE MA'U........... KAUTAMA KEU KI'I FKHUU ATU MU'A 'AE KOLE FIEMATA MU'A KO'ENI, KUOU FKKAUKAU PE KE SI'I 'OANGE PE MU'A HA FAINGAMALIE 'OE MINISITAA MALOLO, KUOU SIO ATU FEFE KE SI'I LANGA PE HA KI'I FALE LE'O, HE HU'ANGA HE MATAPAA KOEE KI HU'ATOLI2 KE SI'I 'OATU KIAI 'A KALAIVIII KENE SI'I MA'U AI HA'ANE VAHE MOU FKLEA ATU KIAI 'IHE 'EKU FA'A 'A'AHI ATU KIHE 'ETAU FANAU 'I LOTO.........