Law Society President, Laki Niue said in Tonga, where the community is small and family ties are close it's often difficult for jury members when deciding on a case.
NUKU’ALOFA, TONGA ---- Tonga's Law Society President says he believes the nation's jury system should be replaced with trials in front of a judge, Radio Australia reports
His comments follow the Supreme Court trial of seven people charged in relation to last November's pro democracy riots. Six of these people were acquitted by the jury on Tuesday.
Law Society President, Laki Niue said in Tonga, where the community is small and family ties are close it's often difficult for jury members when deciding on a case.
View full story:
http://www.islandsbusiness.com/news/inde...e-full.tpl
The President of Tonga's Law Society thinks the country should scrap jury trials in favour of trial in front of a judge. His comments follow the latest Supreme Court trial of seven people charged in relation to last year's pro-democracy riots. Six of the seven accused were acquitted by the jury. Law Society President, Laki Niue, says a jury system might not be the best one for a place like Tonga.
View full story:
http://www.radioaustralia.net.au/pacbeat...077688.htm
Masi'i e Laki Niu. 'Ai mo 'ai ha me'i 'a'apa ki he fakamaau'anga mo e kau sula. Na'a ke 'aukai mo nofo 'i Pangai hange ha sesele mo ke tala te ke toki mavahe pe 'o ka lava e liliu. Ko ho'o lili ko 'eni 'oku ne tala mai ta ne hange ne ke ki' i puke fakataimi. He 'oku mahino 'oku toe fai pe ho ki'i loto 'uanga ki he kau feinga liliu. Ko e kau sula ko e kakai poto pea na'e tokoni'i 'e he fakamaau lahi hono fakamaama kinautolu fekau'aki mo e lao. 'Ai mo ke ma he fakate'elelo holo he ngaahi fonua muli mo e 'ilo ai ho'o no kutu. 'Oku hao e kau tama ko 'ena he na'e faka'otua e me'a ne nau fai mo fakanatula. Ko ha kakai 'e toho 'o hange ha hoosi tau 'o laui senituli kuopau ke nau tu'u 'o kumi 'enau totonu mo 'enau tau'taina. Ko ho'o tala ke fakalofa e founga fakamaau sula ka e fakamaau lahi pe 'oku mahino ai 'oku 'i ai e ki'i maumau 'i ho'o fakakaukau. Ke fokotu'u 'e he poto e founga ko ia kae ha'u e vale ko koe ke tamate'i. Ngangau!
'Oku ou tangane'ia he ngaahi founga ngaue 'ae kau paipa mei Tonga. Laki Niu, na'a ke faite 'i Pangaisi'i 'o palomesi mai kihe kakai 'oe fonua, 'oku to'o ho tataa kia 'Akilisi Pohiva makatu'unga he 'ene consistent 'o 'ene ngauee. Ko 'eni ia kuo ke hivehiva mai koe 'ae fo'i hiva 'oku le'oua 'aupito.
Ko e tukunga 'oku ou pehe 'oku 'uhinga ai e le'o ua ho'o fo'ihiva fakapolitikalee Laki Niu 'oku anga pehe ni: Na'a ke kau moe kakaii moe kau fakafofongaa he ta'u 'e ua kuo 'osi. Pea hoko 'ae 16/11, pea me'a'ofa atu 'a NZ mo Aust ke fakapa'anga ha kau loea 'a Tonga ke nau tokoni'i 'ae keisi 'ae kakai. Na'e 'oatu 'ae pa'anga ko'eni kihe pule'anga Tonga, pea hanga 'e pule'anga Tongaa 'o 'ave 'ae pa'angaa kihe crown law pea fakangaue'i leva 'ehe crown law 'a Laki Niu pea mo Sifa Tu'utafaiva etc kemou fakahoko 'ae ngaue ko'eni.
Me'a mahino ngofua 'aupito koe founga 'oku ke lele ai siana!! kuopau keke vaihaka koe kihe crown law hei'ilo 'e hokohoko atu hono fakangaue'i 'o'ouu... me'a faka'ulia koe mapuni homou ngutuu he ngaue 'ae pa'anga.
Koe luo ne toitoi ai Sadam ne 'ato 'aki $$$$$$ tokua ke sio pe kihe $$$ fiemalie aipe, koe kakai 'o Tonga moe temokalati 'oku 'ikai toe oli'ia ha taha ia he $$$ 'oku nau fiema'u 'ae tau'ataina moe pule lelei. Ne tangutu a Laki Niu moe toko 5 i Pangai sii ke oange ehe puleanga ene tauataina. Koe 16/11 ne kamata ia e Laki moe toko 5 koeni. he koe kamataanga eni oe tafu afi moe fklangalanga ita kihe kakai. Lahi ae fokotuutuu a Laki ne nofo ai atamai kakai ne nau ahia a Pangai Sii. Kaikehe neu kii falala kihe tangatani tokua oku mau kainga. Oku tangi hoku loto ihe sio kihe kakai moe famili hono pausii ehe loea ni enau falala kuo fktataa ehe Puleanga aki ae $$$$$, tau nofo pe o sio, manatui koe taimi emau ai ae tauataina ae kakai, e tafii e $$$ kihe tafaaki kae fahi2 foi ulu oe loea ni. Koe kuli foi oku kakalou pe pea lele o toi.Talu e toi a Laki moe fefakavale loi tokua oku ikai ilo ehe kakai ene atamaii 16/11 masii ofa a kihe kakai masiva moe paea, ne mate a Mani Vaka koe sii faahinga eni neke tangutu moia i Pangai Sii neke toki ilo heikai vave hoo feinga pea ke muimui leva ihe sipinga a Savali, Lafi, Senituli, etc. "If you can't beat them Join them" Laki heikai teitei afe ae feinga neongo ene faingataa pea kuopau ae vave ni mai ene hoko. lahi ae mea ke fai kiai ha fkmatala ka kuo lolo mai ita hooi!
Ko Laki mahalo ne 'alu atu pee ia koe spy ma'ae gvt , koe mo'oni lahi koe lolo6 ko Laki na'e tangutu he kamata'anga moe ki'i falukunga kakai tafutafu e afii. Mou tui mai kakai Tonga ko Laki kau ia ki he gvt , fu'u gvt Tonga 'Uzi loi 'el* he ne 'osi corrupt pee ia pea 'ikai toe 'iai ha $$$ he ne 'osi 'eho e tangikee 'ekonomika hono komo 'ehe kau paipaa.Tuku aa hono lohiaki'i e kakai gvt Tonga 'ai ho'o mou betray kimautolu .Ne 'eho pe 'ekonomika ia te'eki ke hoko 16/11 .Nau toki tukuaki'i 'ae kakai moe 16/11 he kuo nau fiefia he hoko 'ae 16/11 ke nau makalo ai kenau hao mei he KAIHA'A MEI HE KAKAI MOE FONUA.
PULE'ANGA TONGA TUKUANGE 'AE KAKAI KE NAU MAANAVA AA MEI HE POPULA PEA TUKUANGE KINAUTOLU KENAU MO'UI MO TAU'TAAINA !!!
Koe faiva ia e ki'i pule'angaa, koe fangota atu meihe kauhala 'e tahaa.Koe lii mai pe fu'u tuinga mounu paangaa kuo fa'apuku atu he'e kau maanumaanuu.
Na'e kamata pee hono fa'apuku e fu'u mounu pa'anga 'ae puleangaa 'e Kalali pea he'ikai ngata ia 'ia Mr. Niu.
Koe maanumanu pe ha taha kuo kamata ke foolahi mo tautau e loungutuu he kai pa'angaa 'o hange koe fu'u loulipi taaaaupe 'o T5.
'Oku fu'u fakalanga lea 'aupito 'a Laki ia pea mo'oni 'a Niuvakai ia ,'oku vaivai fakataimi ae 'atamaii.