TONGA DEFENCE SERVICES REVIEW OF THE ALLEGATIONS
PRESS RELEASE
he Tonga Defence Services wishes to reiterate that it does not approve or condone torture or ill-treatment of prisoners and civilians, and will investigate any allegations that have been reported directly to the Services. However, the Tonga Defence Services will use force as necessary (including force causing death) as stated in the TDS Act 1992 to restore and maintain Law and Order in the Kingdom.
View full story:
http://www.tnews.co.nz/forum/newthread.php?fid=4
Koe ha kuo toe lele ai pilikatia ke tuli tonu hia? kuo mou 'osi ngalivale he te'epato kihe tu'ii moe pule'anga. tuku e 'ai mai ke fakamanamanaa he 'oku 'ikai ilifia atu pusi ia kihe fakailifia 'oku ke fai. kapau 'oku te'eki ai ke ke 'ilo 'ae lao 'a Togna fekau'aki mo hon ngaue'aki 'oe reasonable force pea 'oku totonu ke ke heke hake mo koe 'o to'o ha ki'i koosi.
Koe lao 'e toki ngaue'aki pe 'ae reasonable force 'o kapau 'e 'alu atu 'ae kau sotia ke ta'ofi pe puke ha taha pea nau toe angatu'u mai kinautolu ke fakalavea'i 'ae kau sotia moe kau polisi. koe fakamatala 'oku 'omai 'ehe fanau mamahi he lipooti ko'eni, 'oku nau pehe 'enautolu na'a mou ta noa'ia pe kimoutolu 'iate kinautolu.
Tuku e fiem'a pilikatia moe pili'efihia. 'alu 'o kaukau ke ma'a e lafaa moe tane ka ke toki ha'u ke ala kihe fanau Tonga. mahalo pe teke fehu'ia pili'efihia pe koe ha hono 'uhinga 'oku ou 'ilo ai. manatu'i na'a ta tupu hake he kolo pe 'e taha. 'oku ou kei manatu'i pe ho'o fa'a lele telefua holo hotau kaunga'api koe kole sikaleti ma ho'o tangata'eiki. Mo'oni 'ae lau 'a Sitaleki Tupou: "TAPUNI HO FAILAUTOHI FAKASAPATE" MO E FIEME'A.
mou 'ofa mai 'o pooki atu monga 'oe pilikatia pe koe to e kokoo e monga koe 'atunga ia tokitoki he lakanga. na'e 'osi feinga atu 'a e kakai ke fai ha'anau tokoni pea 'ikai, koe ha 'oku mou toe kokoo ai he taimi ni. koe fakamalo hake kihe ngaahi mitia 'ae pule'anga 'oku mou kaunga fai ke fakapuliki ho'omou valengangau?
Fakalotolahi'i atu 'ae kau mamahi ke nau faka'ilo 'ae kau sotia mo e kau polisi ke ma'u ai ha'amou pa'anga. Faka'ilo 'emoutolu koe'uhi ke totongi 'ehe pule'anga.
Tuku aa e tuli tonuhia pilikatia,
Kuo ha kuo toe hola ai ho 'elelo 'o toitoi meiho monga? pehe 'e koe 'oku vale 'ae kakai? 'osi taimi ke fusi mai ho 'elelo 'o tauaki moe 'emomu'a. koe anga 'ae kakai na'e faka'ofa he lea vale moe kaimu'a kuo lahi. Pilikatia mata'uxx tuku ho'o fieme'a. 'alu ho tauaki ho laxx moe xxxxxx. kaitx'e. koe toe tuli tonuhia ho monga 'alu 'o 'oho he vao.
'e Pilitau
Kuo hola ho 'elelo 'ou toitoi mai mei mui kae langoa e me'a ia na'a ke tala.
'Oua 'e toe tuli tonuhia he 'e hanga 'ehe kakai 'o fakatetenga mai ho toumohomoho moe fiepoto. vale ta'x'ofa ho kakai.
'Ofa mai aa 'o fie pilipili hifo he ko kita koee 'oku maumau 'ehe me'a fakafanau pea 'oua 'e launoa na'a tau ha fu'u 'oiaue fakapo 'iate koe.
Tau'ate,ipod mo 737,
na'a ku ha'u au 'o fetaulaki mo e 'elelo 'oe pilikatia he vao mohemohee 'oku taakakau ange ai. 'eke atu pe ko 'ene 'alu ki fe, talamai 'ehe 'elelo ia 'o pilikatia ko 'ene 'alu 'o kumi 'a pilitau he kuo ka'iloa. 'E pilitau 'oua 'e toe kumi tonuhia he kuo paku ho 'elelo he lea vale.
Ko e me'a 'a e taumalu'ifonua 'oku fai 'i Tonga ko e launoa mo e pakiafo'ou. He 'oku kohu honau fanga ki'i 'atamai mangoa (mei he Pilikatia ki he fanga ki'i Palaiveiti moifi ko ena 'oku lele holo mo e me'afana 'o talauhu'i holo ki he matu'a 'i Tonga) 'oku nau malohi he kapau na'e mahino ki he 'atamai mangoa ko e power 'oku 'i he me'afana ia (not the carrier of the weapon) he'ikai ke nau laulaupisi pehee. 'Oku lava pe 'e ha ki'i leka lautohi pule'anga 'o to'omai ha me'afana kuo makona 'o fakahanga takai holo heni pea te tau tuku lele kotoa 'a e papela mo e kakai lalahi. I he'ene pehee he'ikai ke tau tala ne tau lele koe'uhi ko e leka, he ko e lau ia 'a e 'atamai mangoa hange tofu ko e kau Sotia moifi ko ena, ka koe'uhi ko e me'afana - pea ko e power 'oku 'i he me'afana pe ia.
Ko ena Taumalu'ifonua 'a Tonga na'a mou foki mai mei Irag, pea tala ai pe fakamalo ki he lotu hufia 'a e kakai pehee ki he 'Otua ho'o mou foki mo'ui mai (he na'e talamai ho'omou lotu tu'o fiha ngeau he 'aho kotoa 'i Irag 'o a'u ki ho'omou foki ki Tonga), neongo ne'ikai ke mou 'i he laine mu'a ka ko e le'o pe he kemi ne mou nofo ai. Ko e fielahi mo e kaaimu'a 'oku te 'alu ki he lainimu'a he mala'e tau 'o taufana ke mah** ngakau (pea 'oua toe fai ha lotu) pea ka lava ia pea te toki vakai ai ke te toki 'alu ki Tonga 'o talauhu'i holo ai ki he kakai ta'eto'o me'afana 'i Tonga.
Ko ia Taumalu'ifonua 'a Tonga (Pilikatia mo haifua kau ma'olunga mo e fanga ki'i palaiveiti moifi mangoa) tuku e laione holo he feitu'u 'oku 'ikai fai ai ha tau mo e fakapiko he 'oku 'ikai mavivi ha'a mou me'a he mala'e tau.
Te u ngata he mo e faka'apa'apa ki he kau feinga liliu.
sefo
'Io, Sefo kuo faka'au ke tau pango'ia he kau sotia vaihaka ko'eni 'atautolu 'i Tonga. Kuo nau pakia fo'ou 'o 'ai tokua koe kau to'a. Vakai na'e 'omai he ongoongo 'ae BBC 'ae lele mai 'ae tokotaha Irag ia koe kole tokoni kae tu'ulu 'ae tama sotia Tonga ia kihe kelekele moe tangi ke 'oua mu'a 'e fana'i ia... Pehe atu e tama Irag ..plese uota! uota! plese uota! kae punou pe moe kuikuininii 'ae sotia Tonga moe lotu 'eiki ee tokoni mai kihe tangata Irag ke 'oua 'e fana'i ia...
Ko 'eni ia kuo nau laulaunoa kinautolu 'i Tonga. Puke'i mai kinautolu ki heni ke faito'o moe vale kuo lahi.
Ipod, 'oku toe oli ange ho'o news 'au ko 'ena, 'a e kaila uota! uota! 'a e motu'a Sotia Tonga ko ena he'enau 'alu ki Irag. Ka 'oku mo'oni pe foki ia Ipod he ko e kei hia holo pe ia 'i Tonga ko e 'ikai fai ai ha tau, pea 'oku 'ikai to'o me'afana holo e fanau Tonga ia. Na'e lahi e ngaahi me'a malie tatau ia mo ena 'oku ke 'omai ne talanoa'i mai fekau'aki mo e kau 'alu ki Irag (he ko e lahi 'ia au na'e sotia 'i Tonga pea ne taufale'i 'e ia e motu'a 'Ofisa 'e taha 'o takafula e me'avakai 'i Kemi ko e kaaimu'a ai pe tokua ko e 'ota fksotia, pea fakamaloloo'i mai 'emau ki'i motu'a 'amautolu) pea ko e olii atu Ipod 'etau oli'ia he taimi 'oku a'u ai ki he mala'etau pea o ia 'o kaila 'Sisu ke u mo'ui' pea lau'i e fu'u tohitapu kakato (the whole bible) 'o 'osi he uike pe 'e taha. Mou fua ange aa ki he'etau kau sotia (Taimi tauu, lau tohitapu nautolu, taimi melino nau hange holo nautolu ha fanga laione). Ko ena kuo nau laione holo 'i Tonga 'o talahu'i ki he matu'a (nau pa e mata 'o e finematu'a mo e matu'a 'i Tonga) pea ta mo e to'utupu 'aki e ngaahi fu'u pati 'o e me'afana - he 'oku ifo foki ko e 'ikai toe fute hakee. Kae 'alu ia ki he mala'etau 'i Irag 'o fonu pe tasese ia te'eki ke a'u mai e fili. Mou 'ofa mai kau Taumalu'ifonua 'a Tonga (Pilikatia, kau 'Ofisa mo e kau Palaiveiti moifi) tuku ho'omou maumau taimi mo e fakapiko he 'oku fakaoli ho'omou mafuta holo ta'emavivi ha me'a he mala'etau - 'a e feitu'u totonu ko ia ke fai ai ho'omou lailaione. Ka 'oku hange ko e lau: 'Oku si'i faka'ofa foki he ko honau ngata'anga pe ia - mei he Pilikatia ki lalo. Pea 'oku mo'oni pe 'a e 'Eiki he'ene tangi mei he funga kolosi, 'E Tamai, fakamolemole'i ange kinautolu he 'oku 'ikai ke nau 'ilo 'enau me'a 'oku nau fai.'
ipod mo Sefo
Mo oo 'o fai ha tokoni ki Tonga kae tuku ho'omo talanoa loi 'e'elo. Te'eki ai kemau fanongo ha fa'ahinga talanoa pehe fekau'aki moe kau sotia na'e 'alu ki Irag. Ko moutolu ia koe kaaimu'a kuo lahi pea tuku ho'omou feinga ke fakangalikovi'i 'ae kau sotia moe kau polisi pea pehe foki ki he pule'anga.
Queenb
'Oku ou kole fakamolemole atu kiate koe kapau ne 'i ai ha lea ne ngali loi ki ho'o vakai mai ka ko 'eku lea eni he mo'oni Queenb. Kapau 'oku 'ikai te ke tui ki he me'a ne hoko 'i Irag pea ke tui a ki he me'a ne hoko 'i Tonga, 'a hono ta 'e he kau sotia si'i kakai siviliane he ne mou sio tonu ai pea toe 'omai he media. Hange pe ko e lau 'a e 'Eiki, 'Kapau 'oku 'ikai ke mou tui kuo fakamolemole'i 'ene angahala 'aki pe 'eku lea, pea mou tui a ki he mo'ui hono sino fakamatelie 'aki pe 'eku lea he 'oku ou fekau ke tu'u ki 'olunga 'a e motu'a mamatea ni 'o takai hono mohenga pea 'alu ki honau 'api kuo 'ikai kene kei mamatea.
Malo 'aupito Queenb.
Queerb fakamolemole atu ta'ahine queer.
'Oku 'ikai foki ke fai ha loi he fu'u forum ma'oni'oni ko 'eni telia na'a pa ha mana mo ha fatulisi pea te pongia. Queer, toe vakai'i pe ho'omou ngaahi mitia 'i Tonga na pe 'oku ngofua hono 'oatu 'ae ngaahi ongoongo mo'oni ki Tonga pe 'oku kau 'ae ngaahi me'a ia ko 'eni 'e ha ngali kovi ai 'ae pule'anga Tongaa hono sensored. Kapau 'oku mou fie'ilo ki he mo'oni 'oe mo'oni 'oe ngaahi me'a fekau'aki mo Tonga, pea 'oua te mou toe fanongo kihe ngaahi ongoongo 'oku 'oatu 'e ho'omou letio moe TV Tonga. Mou hu kitu'a kihe ngaahi mitia muli he 'e lava ke mou 'ilo ai 'ae mo'oni. Fakatauage pe 'e ala tokoni atu 'ae ki'i fietokoni ko 'eni kihe feitu'u na. Pea 'oua te ke fa'a vave kihe 'ita na'a faifai kau 'ene koe keke lo'ilo'imata'ia. ha ha ha