Tongoleleka Hall is commissioned and Blessed
The Free Wesleyan Church congregation in Tongoleleka in Ha’apai raised over $100,000 pa’anga during their annual missionary pledge (misinale) on Friday 28th Dec 07.
The annual pledge followed the commissioning and Blessing of the village’s meeting hall which is named “Foheloa ki ‘Itaniti” meaning a place of preparation for eternity.
The hall was commissioned by Hon. Lupepau’u Tuita and was blessed by the Vice President of the Free Wesleyan Church of Tonga, Rev. Dr. ‘Ahio.
“Father we ask you to honour the fruits of our labours and bless this hall so that those who use it will use it only for Holy purposes and show that you are the one true God,” prayed Rev. ‘Ahio at the blessing.
Guest of Honour Hon. Lupepau’u Tuita said that the completion of the hall was a significant achievement for the people of Tongoleleka.
“The commissioning of any completed project such as this one is a true indication of our contribution to the development of our nation. I thank all of you who were involved in the various stages of the project. Your commitment and efforts has ensured that this project will serve the people, the nation, the youth and the church,” said Hon. Lupepau’u Tuita at the commissioning of the hall.
Other guests present at the commissioning and blessing of the Tongoleleka hall were Hon. Tupou Veihola Fusitu’a, the government representative for Ha’apai, Folau Lokotui, and other dignitaries.
View full story:
http://www.tonga-now.to/Article.aspx?ID=5107&Mode=1
Ha'apai Veu, tuku aa ho'omou fakavalevalee ka e tanaki ho'omou senitii ke langa hake 'aki homou familiiiiiiiiiiiiiiiiii. Sai pe foaki ma'ae 'Eiki kae fai mei loto. 'Oua 'e foaki koha loto fakavahavaha'a pe sio tu'unga. Ka mou fai e me'a kotoa pe ke langilangi'ia ai 'ae 'Eiki. Mou manatu'i 'oku 'ikai ke langilangi'i 'ae 'Eiki he foaki lahi kae hala e famili 'i 'api. Manatu'i ma'u pe Ha'apai 'oku tau polepole ma'u pe he 'atamai lelei 'ae kau Ha'apai. Tukukehe pe 'a Fineass! Mahalo au na'a ko 'ene ha'u 'ana mei he 'otumotu Solomone eeee. Mou puke atu ke 'alu atu 'o tufa naunau he ngaahi feinga pa'anga ko'enaa pea tukuange mai 'a Foueti Pelepela ke 'alu atu 'o fakapale'i 'a Fineass hi hi hi hi hi
'Eeeeee!!!! Ko e ngaue foki 'a e 'eiki 'i hono malanga'i 'e he kau faifekau 'oku malie!!! Mou foaki ma'ae 'eiki!!!! Maau pe ngaahi foaki ko ia pea tuku hake leva 'e he faifekau e 'ofa mo ha fu'u fo'i fakafeta'i ki he langi taupotu mo ne pehe..... 'Eiki ko e fola nima e si'o kakai 'oku ou tekaki hake he 'aho ni ki he 'afiona pea ke ala mai mu'a ho to'ukupu mafimafi 'o 'oatu ke 'a'au ia hono kotoa. Pehe atu leva e kakai .... Fakafeta'i 'eiki!!!!
'Osi ko ia pea matuku mai si'i kainga 'o o ki 'api 'o taufetuli holo mo e pihaini 'a e totongi pila mo e fiu feinga ha me'a ke kai e famili kae nonga atu e faifekau ia mo 'enau silini ee. Na'e kai foki 'ave ia ki he 'eiki ko e fu'u fo'i fakafeta'i pe ia na'e 'ave ki he 'eiki. Hiihihihihihihihi!!!!!
lol lol lol lol masi'i OT koia kotoa pe 'ae me'a 'oku ou feinga atu ke fakamahino'ii. Ngalo foki OT 'ae fo'i me'a malie ko'eni, koe talaange 'ehe faifekauu kihe ki'i kainga lotuu 'e fakahu pe ho'omou 'ofaa kihe pangike he 'aho Monite. Hoko mai e 'aho Monitee pehe pe 'ehe ki'i kainga lotu kuo 'osi tokoto atu 'enau 'ofaa he pangikee. Taa koee 'oku fiu kumi atu 'ehe motu'a faifekau ia 'ae hala ki pangike. 'Ohovale pe kuo fungavaka ua e motu'a faifekauu ia, pea toe 4WD ia 'oku te'eki a'u e si'i 'ilo 'ae hala ia ki pangike hi hi hii hi malie Ha'apai. Manatu'i ke tanaki pa'anga fakapotopoto pe. Pea 'oua foki na'a ngalo 'oku 'ikai ke fiema'u 'ehe 'eikii ia ho'omou pa'anga. Koe me'a 'oku fiema'u 'ehe 'Eikii ha loto 'oku ma'a mo 'ata'ataa kene ha'ele mai 'o 'afio ai. Manatu'i ma'u ia kau Ha'apai, pea 'oua na'a mou toe faka'ataa ha motu'a Vava'u pe Tongatapu ke 'alu atu 'o lohiaki'i kimoutolu ke ma'u ho'omou pa'anga.
Manatu kita ki Aotearoa fo'i talanoa ne fa'a sasala mei he ki'i feituu ko Panmure koaa pe 'ikai?
Na'e 'iai ki'i potusiasi ai koe mavahe mei he SUTT pea koe setuata ko Atunaisa Palu na'a ne taki'i e kii fokotu'u siasi ko eni.Hange leva kiate au na'e fai e fokotu'utu'u e kii siasi ni pea ui mo honau ngaahi lakanga ke kamata'aki.
Na'e hoko e me'amalie he ngaahi fokotu'u lakanga ko eni he na'e pehe tokua koe famili pe ia 'o Naisa Palu na'a nau takitaha he ngaahi lakanga.A'u koia ki he lele e kii siasi ni pea ne ai ngaahi famili ne nau memipa ai.Lele 'enau ngaahi misinale kuo 'osi vahe 'ehe setuata pea moe koniseti feinga pa'anga.Fai atu 'enau lotu kuo fakatau 'api e setuata ia pea ne hoko ai heni kii vatamaki he kaingalotu he na'e ui 'enau fakataha ke fai e fakamatala pa'anga e tauhi pa'anga.
Me'a malie ne hoko ne nau iku valau ai o nau takitaha ma'ana ka koe me'a ne oli'aki ko e 'osiange enau takitaha foki ki honau 'api ta oku tokoto pe fu'u setuata ia moe fuhinga pa'anga 'a e siasi 'o fai'aki 'ene fakatotola'aa.
Manatu kita kia Kepu Moa hono fa'a hanga 'ehe Taimi 'o Tonga 'o lele'i mai 'ene kai e pa'anga e siasi Metotisi 'a Nuusila hili koia hala 'ata kene teitei 'ilo koeha komipiuta moe fakamatala pa'anga.
Kuo kumi vaka ia 'o fakateteloufusi 'i kilisitahi pea kumi mo 'ene fu'u 'api fungavaka 'ihe kakava e kakai.
Ha'apai 'oku 'ikai ko ho'omou foaki ki he 'eiki ke laiki pehe'i homou ivi.Koe fo'i 'ilo ko ena na'e talu pe hake 'ae lotu kalisitiane 'i Tonga he kuongamu'a pea 'oku mou kei kui mai aipe 'o a'u mai ki he ngaahi 'aho ni.
'oku mau faka'amuange mai ke mou maama aa tuku aa e lau koe foaki ma'ae 'Eiki.Koe fe kau takilotu ko ena 'oku mou tapalasia pehe'i si'i kakai e fonua.'Oku mahu'ingaange ke mou kuku homou kii seniti ke tokanga'i'aki homou famili ho'omou oo foaki ki he siasi he koe ta'x'ofa lahi faufaua ia homou faifekau.
Kuo maama e ngaahi 'aho ni koe siasi hono faka'uhinga'i ko e famili ia pea 'oku 'ikai ke tonu ia ke ke 'alu 'o feinga holo ke ma'u ha kii seniti ke fua'aki e kavenga e siasi.
Oku fiema'u 'ehe 'Eiki ho loto mo ho mo'ui ke ke fiefia mo ho'o famili fafanga ke makona e fanau.Koe kau faifekau ko ena koe koto malualoi moe kaka lahi moe siokita.
Moana, Kehekehe, pea mo 'OtuTonga 'oku kau ho'omou fo'i talanga 'amoutolu ko'eni he fo'i malanga malie faufaua atu. He ko hai ia tene toe faka'ikai'i 'ae fo'i mo'oni faufaua koia? Koe ngaahi fo'i loi kuo fuoloa kaliu 'ene totonu ke hikiha'aki kihe kele 'a falemahaki. Kau Ha'apai mou fakafanongo kihe ngaahi talanga mo'oni ko'eni kamou mo'ui.
'Oku ou faka'emeni kakato atu kihe ngaahi fo'i mo'oni tupu'a 'oku talanga'i 'ihe kaveinga ko'eni. 'Oku hange kiate au 'oku hiki too pe ki 'olunga 'ae anga 'oe talanga. Ko'eni kuo tau afe hake 'o 'analaiso'i 'ae ngaahi tefito'i mo'oni fakalotu na'e tanu 'ehe Tu'i, hou'eiki, moe kau takilotu ke 'oua te tau 'ilo kiai, ka nau fe'olo'oloi pe kinautolu hono hepo 'etau pa'anga. Enough is enough! Malo e talanga malie!
MALO MALO 'AUPITO HONO FAKAAAKI ATU E SI'I FOFONGA 'OE KAU HA'APAI KE NAU
'AA'AAA TELIA NA'A 'ALU HA MOTU'A FAIFEKAU IA MO 'ENAU PA'ANGAA 'O FAKATAU
FAIVA FAKALIELIA'AKI HANGEE KOE FU'U PALEMIA SIO PORNO 'A TONGA!