Friendly Islands Human Rights & Democracy Movement Inc.
(Kautaha Ngaue ‘a e Kakai ki he Totonu ‘a e Tangata & Temokalati ‘Ihe ‘Otumotu Anga’ofa Inc)
1st Floor, Uata Building, Room No. 5, PO Box 843, Nuku’alofa, Tonga
Tel: (676) 25501; Fax: (676) 26330; Email: demo@kalianet.to
MEDIA RELEASE 3/ 2008
February 11 2008
FIHRDM Questions the Integrity of the Auditor’s Findings on the Minister of Tourism’s case
The FIHRDM Inc. is much displeased with and questions the authenticity of the Auditor’s findings on the case of the Minister of Tourism Mr. Fineasi Funaki, leading to the Minister’s emancipation from the allegations. Several accusations have been levelled at the Minister stating he had performed untrustworthily and irresponsibly. The allegations have come straight from the Minister’s most senior officer, the Chief Executive Officer, Mr. Edgar Cocker, the officer whom the public would suppose to have known best about his Minister and their Ministry.
What is very much at question is the Independence of the Auditor General in carrying out the investigation on this particular case, given the following facts. (a) The Minister at question is a direct nominee by the Prime Minister and works under the PM’s wings. (b) The PM is always in a manipulative and influential position, to dominate and impacted on the impartiality and fairness of the judgment of the Auditor’s findings and recommendations given the earlier facts.
According to Mr. Cocker, in his confidential letter to the PM complaining about the corrupt behaviours of his Minister, the former said that the Minister instructed one of the his Tourism Officers to deposit into his Personal Business Account at ANZ Bank a $3,000 cheque from the Chinese Embassy written to the Ministry of Tourism. This is in direct violation of the Public Finance Act which instructs that all Government monies are to be deposited only into the government bank account.
‘Akanete Lauti, Director of the FIHRDM Inc says, “…these actions by the Tourism Minister are not surprising as they are the very by-products of the current system. The problem with the Independence of the Auditor General is reflective of some of the customary problems associated with the oversight role of the Legislative Assembly: the dominance of the Executive, absence of a Parliamentary Opposition, absence of an Independent Auditor-General and others.
What is deplorable about this is that the people do not have the legal power to throw them out of office when they behave irresponsibly and corrupt and this is why we would like to see democratic changes installed as soonest possible.” She continued, “… this Minister, Fineasi Funaki, was a member of this Movement whilst he was a Representative of the People of Ha’apai to Parliament. He used to be very sensible and honoured the principles of democracy, but it seems that the system has turned him into something else….. ”
She said, “The FIHRDM continues to envisage positive changes forthcoming in the very near future despite these regrettable events.” ENDS
Friendly Islands Human Rights & Democracy Movement Inc.
(Kautaha Ngaue ‘a e Kakai ki he Totonu ‘a e Tangata & Temokalati ‘Ihe ‘Otumotu Anga’ofa Inc)
1st Floor, Uata Building, Room No. 5, PO Box 843, Nuku’alofa, Tonga
Tel: (676) 25501; Fax: (676) 26330; Email: demo@kalianet.to
ONGOONGO 3/2008
Fepueli 11 2008
Fehu’ia FIHRDM Ola Fakatotolo ‘Atita Seniale fekau’aki mo e Minisita Takimamata, Fineasi Funaki
‘Oku fu’u matu’aki ta’efiemalie mo fehu’ia ‘e he Kautaha Totonu ‘a e Tangata mo e Temokalati ‘a e ola ‘o e ngaue ‘a e ‘Atita Seniale fekau’aki mo e ngaahi tukuaki’i ‘o e Minisita Takimamata, Fineasi Funaki ‘o iku ai ‘o hao meihe ngaahi tukuaki’i. Ne tukumai ha ngaahi tukuaki’i hangatonu ‘o e Minisita Takimamata ‘o pehe na’e ngauehala mo ta’etotonu. Ko e ha’u hangatonu e tukuaki’i ko ‘eni mei he ‘Ofisa ma’olungataha ‘a e Minisita, ko e CEO Edgar Cocker, ko e ‘Ofisa ‘eni ‘e tui ‘a e kakai tene ‘ilo lahitaha ki he’ene Minisita mo ‘ene Potungaue.
‘Oku fehu’ia lahi ‘a e tau’ataina ‘o e ‘Atita ‘i hono fakahoko ‘ene fakatotolo tautefito ki he keisi ko ‘eni, ‘o tefito he ngaahi mo’oni’i me’a ko ‘eni. (a) Ko e Minisita ko ‘eni ko e fokotu’u hangatonu ia ‘e he Palemia ki he Tu’i kene Minisita pea ‘oku ne ngaue ‘i he malumalu e kapakau ‘o e Palemia. (e) Ko e tu’unga ko ia ‘o e Palemia ‘oku tu’u laveangofua kene ala kaunoa mo pule’i e tau’ataina e ola e ngaue faitotonu ‘a e ‘Atita.
Fakatatau kia Edgar Cocker, he’ene tohi fakapulipuli ki he Palemia ‘o launga’i e Minisita, na’ane pehe na’e tu’utu’uni ‘e he Minisita ki he taha ‘ene kau ‘Ofisa ke fakahu ki he’ene ‘Akauni Pangike Fakafakapisinisi ‘i he Pangike ANZ ‘a e sieke $3,000 mei he ‘Amipasitoa Siaina ne tohi’i ki he hingoa ‘o e Potungaue Takimamata. ‘Oku fehangahangai tonu ‘eni mo e Lao ki he Pa’anga ‘a e Kakai (Public Finance Act) ‘a ia ‘oku ne tu’utu’uni ko e pa’anga kotoa pe ‘a e Pule’anga ‘e pau ke fakahu ia ki he ‘akauni pangike ‘a e Pule’anga.
Pehe ‘e ‘Akanete Lauti, Talekita ‘o e FIHRDM Inc, “… ‘oku ‘ikai ke faka’ohovale ‘a e ngaahi angafai ‘a e Minisita ni he ko e ngaahi nunu’a pe ia ‘o e fa’ahinga fa’unga pule’anga lolotonga ko ‘eni. Ko e palopalema fekau’aki mo e tau’ataina ‘a e ‘Atita Seniale ‘oku uho ia meihe ngaahi palopalema tukufakaholo ‘oku fe’ao moe Fatongia ‘o e Fale Alea: ko hono pule’i ia e he Va’a Fakahoko Ngaue (Executive) ; ko e ‘ikai ke ‘i ai ha Fa’ahi Fakaanga; ko e ‘ikai ha ‘Atita-Seniale Tau’ataina mo e ngaahi palopalema tukufakaholo pe.
“Ko e me’a ‘oku fakaanga’i mo fakaloloma heni ko e ‘ikai ke ‘i ai ha mafai fakalao ‘o e kakai kenau tuku kitu’a ‘a e fa’ahinga ko ‘eni he taimi ‘oku nau ngauehala ai mo ta’etotonu, pea ko e me’a ia ‘oku tau faka’amu ai ke fai mo fakahoko leva ‘a e liliu temokalati.” Na’ane hoko atu ‘o pehe, “… ko e Minisita ko ‘eni, Fineasi Funaki, na’ane memipa he Kautaha ni he taimi na’ane Fakafofonga Fale Alea ai ma’ae Vahefonua Ha’apai. Na’e angamaheni’aki ‘e he tangata ni ‘a e mahino ngofua pea na’ane faka’apa’apa’i ‘a e ngaahi mo’oni fakatemokalati, ka kuo hange ‘eni ia kuo liliu ‘e he fa’unga (system) ia ‘o ‘ulungaanga kehe.
Pehe ‘e ‘Akanete, “ ‘Oku kei kavekavea’u ai pe e Kautaha Totonu ‘a e Tangata mo e Temokalati kenau visone ki ha ngaahi liliu ki he lelei ange he kaha’u vave ni mai pe, neongo e ngaahi me’a fakamamahi ko ‘eni kuo hoko.” ENDS
Ki ha’o faka’eke’eke pe fehu’i kataki ‘o e fetu’utaki mai ki he Talekita ‘Akanete T. Lauti he ngaahi ngaahi fika fetu’utaki mo e tu’asila ‘i ‘olunga.
Akanete,
'Ofa mai a 'o 'alu 'o fai ha ngaue 'oku 'aonga. Ko e vakai pe kuo 'osi "clear" fu'u me'a ko ena ke kofekofei mai ki ai, ka ke kei vilita"e'unua pe.
Ko e ha e me'a ke toe feinga ki ai?
Ta"efieto kuo lahi.
lanumata
toki hoko atu
Na'e 'i ai e ongo timi 'akapulu na'a na tau'i e sila 'i Vava'u Lahi pea tokua ko e angi'i ia 'e he kapiteni 'o e timi 'e taha he'enau faka'apa'apa ka e fai 'a e va'inga na'a ne pehe " Tu'anuku Falaleu Tautamate hipi re hipi re"
lanumata Wrote:Akanete,
'Ofa mai a 'o 'alu 'o fai ha ngaue 'oku 'aonga. Ko e vakai pe kuo 'osi "clear" fu'u me'a ko ena ke kofekofei mai ki ai, ka ke kei vilita"e'unua pe.
Ko e ha e me'a ke toe feinga ki ai?
Ta"efieto kuo lahi.
lanumata
toki hoko atu
Takitaha kuku hono ihu he ko lanumata ena 'oku fai ai pe moimoiifi
Kautama, 'oku hangee ka mahu'i hoku fo'i mafu kitu'a he'eku lau hifo 'ae ngaahi ongoongo ko'eni. Na'e ki'i fakalika mai pe foki 'e Mana FAtulisi "na'e fanongo atu" kihe talanoa ka na'e 'ikai ke fu'u fakapapau'i. Ko'eni kuo fakapapau'i mai 'ehe FIHRDM kuo hao e vkt. 'Oku ou kole fakamaatoato atu kihe FIHRDM ke mou kataki mu'a 'o 'omai 'ae fakaikiiki 'oe lipooti 'ae 'Atita Seniale. Na'e makatu'unga he haa 'ae hao 'a Fine'uci? 'Oku ou fu'u loto mamahi 'aupito he 'eku 'ilo pau 'oku 'ikai pe ke toe loi 'a "CORRUPT" ia 'ae pule'anga Tonga. Neongo 'oku kovi 'ohua 'ae ola ko'eni, and we will not settle until "TRUTH" prevails, ka koe konga 'e taha 'oku ou pehe 'oku sai 'ae hao 'a Fine'uci ke e'a ai ki mamani 'a "CORRUPT" 'ae fu'u pule'anga. Ta na'e tonu pasika pe 'ae savea ia na'e tukuange mai 'oku fika nima 'a Tonga he lahi taha ai 'ae CORRUPTions.....'Oiaueee Tama Tonga 'ofa mai 'o tu'u 'o ngaue ke ma'u 'eta totonuu na'a toe 'alu hake hota hako 'ihe kaha'auu 'o tofanga he me'a tatau. Mou 'ofa mai 'oua 'e toe fai 'eha taha ha me'a kihe hilifaki kalauni 'oe ta'uni. Tuku 'aupito ia moe laulaunoa...
Fo'i'one'onena,
Ha kuo matolu tu'u pehee ai e t--->'e ho 'ulu? Na ke sio ha taha na'e toe launga talato atu homou kakai na'a nau hao hili hono tutu 'a loto kolo?
'Oku mou 'ai pe me'a kotoa ke ha ngali kovi. Pea si'i fakakuihi ai si'i kakai 'oku 'ikai pe ke nau kau nautolu ha me'a. 'Ai mo kaukau.
lanumata
toki hoko atu
lanumata Wrote:Fo'i'one'onena,
Ha kuo matolu tu'u pehee ai e t--->'e ho 'ulu? Na ke sio ha taha na'e toe launga talato atu homou kakai na'a nau hao hili hono tutu 'a loto kolo?
'Oku mou 'ai pe me'a kotoa ke ha ngali kovi. Pea si'i fakakuihi ai si'i kakai 'oku 'ikai pe ke nau kau nautolu ha me'a. 'Ai mo kaukau.
lanumata
toki hoko atu
Koe ha koaa e me'a 'oku si'i fai ai e haevala.?
Kuo mau 'osi lave'i koe fu'u 'Eiki Tete'e koe he anga ho'o tau fusi'ulu 'oku faii pea 'ofa mai aa 'o tuku moe faka'ofa he ko'ena kuo si'i tete'e ki tu'a ho fu'u konga 'eiki.
Tuku e toe feinga malu'i he kuo 'ilo'e he tonga kotoa 'ae founga ngaue 'ae ki'i pule'anga ne tuku kihe 'ao.
Kuo nau 'osi 'ilo lelei pe 'a hono fehu'ia 'e he fonua 'enau ngauee , koe ha ne 'ikai 'omi ai ha 'Atita tau'ataina ke ne fakahoko e ngaue ni ke ma'a?
Ilifia kihe Mo'oni ?
'Ofa mai 'o fai mo fakahoko e LILIU he vavetahaa he ko'ena te nau tili pea nau mavahe kae stuck e kakai moe ngaahi nunu'a 'o 'enau siokita.
PEACE!
lanumata Wrote:Ha kuo matolu tu'u pehee ai e t--->'e ho 'ulu? Na ke sio ha taha na'e toe launga talato atu homou kakai na'a nau hao hili hono tutu 'a loto kolo?
'Oku mou 'ai pe me'a kotoa ke ha ngali kovi. Pea si'i fakakuihi ai si'i kakai 'oku 'ikai pe ke nau kau nautolu ha me'a. 'Ai mo kaukau.
lanumata
toki hoko atu
'E lanumata, 'alu e ta'emangoi 'i lalolangi 'o afe 'ia koe. Takatakai holo pe heni he te ke ako ai pe ha ngaahi fakamatala alafalala'anga he taumaiaa 'oku 'i ai ha fakamatala falala'anga 'e ha'u mei he pule'anga. Neongo pe 'oku ngali telelouniu 'a e ngaahi ongoongo he loki ni, ka ko e ofi taha ia ki he mo'oni te ke ala ma'u, pea sai pe he ko ena kuo kamata ke ke fehufehu'i 'a e ngaahi ongoongo 'oku taku ko e faka'aluma. 'Oku 'ikai ke u 'ilo pe ko hai 'oku ngaue ki ai ho'o "brain wash," ko e kau talanga he loki ni pe ko koe. Hangehange pe kiate au 'oku fu'u ngauelahi 'aupito kia koe ho'o "brain wash"...'oku tonu koaa 'eku fakafuofua pe 'ikai?
Taimi ke tuku e lanumata ia he 'oku ke lanumata vaivai. Ha'u koe ke ta lanukulokula kitaua 'oku 'a'aa pea toe uloulo. Ngaue mai'aki pe 'e koe 'a e 'Jo' 'oku faingofua, pea tuku e fie nofo Tonga he 'oku 'ikai ke ke 'i Tonga he ko ena 'e fefeka ho tokotoko hono kofu he'e sinou. 'Ai pea ke ki'i fakapikopiko he tautafali.
Tui,
Mo'oni ko e lanu lelei e kulokula 'o hange ko ia 'oku tau 'ai 'i hotau ki'i fuka faka-fonua. Pea 'oku mou tui mai e lanu ko ia, ka 'i loto 'ia moutolu ko e kulokula "kominiusi" ia.
Ko e ha koaa e me'a 'oku mou si'i feinga ki ai?
'Ela folelei atu homou fanga fu'u taki ka mou hange holo moutolu hanga fanga ki'i kuka he keli takai holo he fanga ki'i falemaloloo vao.
lanumata
toki hoko atu
lanumata Wrote:Tui,
Mo'oni ko e lanu lelei e kulokula 'o hange ko ia 'oku tau 'ai 'i hotau ki'i fuka faka-fonua. Pea 'oku mou tui mai e lanu ko ia, ka 'i loto 'ia moutolu ko e kulokula "kominiusi" ia.
Ko e ha koaa e me'a 'oku mou si'i feinga ki ai?
'Ela folelei atu homou fanga fu'u taki ka mou hange holo moutolu hanga fanga ki'i kuka he keli takai holo he fanga ki'i falemaloloo vao.
lanumata
toki hoko atu
Kelo koeha koaa e hingoa matafule 'o Lanumen? HIHIHIHIIII! Koe kulokula kominiusi tetau hoko atu kiai he the near future. hihihihiiiii. Ihe tu'u he taimi ni 'e ngali liliu moe lanu e fuka kihe fuka 'oe PIRATES.
ADMIN Wrote:Friendly Islands Human Rights & Democracy Movement Inc.
(Kautaha Ngaue ‘a e Kakai ki he Totonu ‘a e Tangata & Temokalati ‘Ihe ‘Otumotu Anga’ofa Inc)
1st Floor, Uata Building, Room No. 5, PO Box 843, Nuku’alofa, Tonga
Tel: (676) 25501; Fax: (676) 26330; Email: demo@kalianet.to
MEDIA RELEASE 3/ 2008
February 11 2008
FIHRDM Questions the Integrity of the Auditor’s Findings on the Minister of Tourism’s case
The FIHRDM Inc. is much displeased with and questions the authenticity of the Auditor’s findings on the case of the Minister of Tourism Mr. Fineasi Funaki, leading to the Minister’s emancipation from the allegations. Several accusations have been levelled at the Minister stating he had performed untrustworthily and irresponsibly. The allegations have come straight from the Minister’s most senior officer, the Chief Executive Officer, Mr. Edgar Cocker, the officer whom the public would suppose to have known best about his Minister and their Ministry.
What is very much at question is the Independence of the Auditor General in carrying out the investigation on this particular case, given the following facts. (a) The Minister at question is a direct nominee by the Prime Minister and works under the PM’s wings. (b) The PM is always in a manipulative and influential position, to dominate and impacted on the impartiality and fairness of the judgment of the Auditor’s findings and recommendations given the earlier facts.
According to Mr. Cocker, in his confidential letter to the PM complaining about the corrupt behaviours of his Minister, the former said that the Minister instructed one of the his Tourism Officers to deposit into his Personal Business Account at ANZ Bank a $3,000 cheque from the Chinese Embassy written to the Ministry of Tourism. This is in direct violation of the Public Finance Act which instructs that all Government monies are to be deposited only into the government bank account.
‘Akanete Lauti, Director of the FIHRDM Inc says, “…these actions by the Tourism Minister are not surprising as they are the very by-products of the current system. The problem with the Independence of the Auditor General is reflective of some of the customary problems associated with the oversight role of the Legislative Assembly: the dominance of the Executive, absence of a Parliamentary Opposition, absence of an Independent Auditor-General and others.
What is deplorable about this is that the people do not have the legal power to throw them out of office when they behave irresponsibly and corrupt and this is why we would like to see democratic changes installed as soonest possible.” She continued, “… this Minister, Fineasi Funaki, was a member of this Movement whilst he was a Representative of the People of Ha’apai to Parliament. He used to be very sensible and honoured the principles of democracy, but it seems that the system has turned him into something else….. ”
She said, “The FIHRDM continues to envisage positive changes forthcoming in the very near future despite these regrettable events.” ENDS
I wager that this draconian system of ruling in Tonga won’t cease treating its taxpayers atrociously and unjustly unless the people will hand in hand stand up and take the law into their own hands. Believe me Tonga there is no other way rather than doing the right thing. When the going get tough, the tough get going!!!!
The outcome of the investigation done by the Auditor General is just one of the many strengths of the royal ruling that was devised to safeguard those in power when they are corrupted. Mann!! Fineasi Funaki’s alibi was evidently proved fallacious and deceptive as it was undoubtedly contradicted by the correspondence made by the CEO.
‘Oiaue Tonga e ko ‘etau folau ki fee!!!!! This is indeed brutal and inhumane to be done in times where education and Christianity are said to have been in Tonga for about two centuries.
Tama Tonga ko e ha ‘ataua ‘e fai? The battleground is ready and may I wholeheartedly urge all of you to please join!!!!
'Eiki pe mu'a Toto ka ke ki'i faka-Pilitania'i motu'a mai ha palakalafi he 'e ngali mahino ngofua ange ia kia Lanumata.
lanumata Wrote:Tui,
Mo'oni ko e lanu lelei e kulokula 'o hange ko ia 'oku tau 'ai 'i hotau ki'i fuka faka-fonua. Pea 'oku mou tui mai e lanu ko ia, ka 'i loto 'ia moutolu ko e kulokula "kominiusi" ia.
Ko e ha koaa e me'a 'oku mou si'i feinga ki ai?
'Ela folelei atu homou fanga fu'u taki ka mou hange holo moutolu hanga fanga ki'i kuka he keli takai holo he fanga ki'i falemaloloo vao.
lanumata
toki hoko atu
Mata ,malo 'etau lava.'Oku 'alu pee taimii mo 'eku mahamalo ko koe eni,Kololianaa.'Oku 'ikai toe kehe ho'o taaheu moe kokohi 'a Liana pea moe toe fu'u 'ilonga ho'o fisifisi'ia 'ihe 'emau lea kihe pule'anga kakaa moe ha'a tu'i kovi moe palakuu.
Kapau 'oku 'ikai ko Liana, koe, taa na'a mo ako he 'apilautohi tatau.
'Oku ou ki'i kuka au ia 'o longoa'a pee ka ko koe 'oku ke kelemutu koe .'Oku ke kai 'e koe 'ae sino 'oe kakai matee,hufanga he fakatapu,.'Aia koe kelemutu koe 'oku ke kai e ngaahi fu'u sino mate 'oe tu'i moe PM pea moe toenga 'o kinautolu kotoa kuo mate honau KONISENISII 'ihe pule'angaa.Pea 'oku mo'oni 'a Tui.Ki'i vakai'i e Kuokulaa.Na'a 'ohovale pee kuo puho atu ha fu'u maama kiate koe.
Tama 4kakai Wrote:lanumata Wrote:Tui,
Mo'oni ko e lanu lelei e kulokula 'o hange ko ia 'oku tau 'ai 'i hotau ki'i fuka faka-fonua. Pea 'oku mou tui mai e lanu ko ia, ka 'i loto 'ia moutolu ko e kulokula "kominiusi" ia.
Ko e ha koaa e me'a 'oku mou si'i feinga ki ai?
'Ela folelei atu homou fanga fu'u taki ka mou hange holo moutolu hanga fanga ki'i kuka he keli takai holo he fanga ki'i falemaloloo vao.
lanumata
toki hoko atu
Mata ,malo 'etau lava.'Oku 'alu pee taimii mo 'eku mahamalo ko koe eni,Kololianaa.'Oku 'ikai toe kehe ho'o taaheu moe kokohi 'a Liana pea moe toe fu'u 'ilonga ho'o fisifisi'ia 'ihe 'emau lea kihe pule'anga kakaa moe ha'a tu'i kovi moe palakuu.
Kapau 'oku 'ikai ko Liana, koe, taa na'a mo ako he 'apilautohi tatau.
'Oku ou ki'i kuka au ia 'o longoa'a pee ka ko koe 'oku ke kelemutu koe .'Oku ke kai 'e koe 'ae sino 'oe kakai matee,hufanga he fakatapu,.'Aia koe kelemutu koe 'oku ke kai e ngaahi fu'u sino mate 'oe tu'i moe PM pea moe toenga 'o kinautolu kotoa kuo mate honau KONISENISII 'ihe pule'angaa.Pea 'oku mo'oni 'a Tui.Ki'i vakai'i e Kuokulaa.Na'a 'ohovale pee kuo puho atu ha fu'u maama kiate koe.
Tau manatu'i ma'u pe ko Tonga na'e tuku ki langi, pea neongo aa ha fa'ahinga faihala - 'e muimui atu pe kia nautolu 'a hono kanongatamaki kiate kinautolu. Ko kinautolu 'oku nau 'i Kapineti, na'a nau fuakava ke nau fai honau fatongia ki he fonua. 'E 'iate kinautolu pe 'a e ngaahi kanongatamaki pe koe lavengamonu 'o e fuafatongia ko ia. Kaikehe, ka ngauehala leva pea 'oku tonu ke fale'i atu 'akinautolu 'oku ofi ki ai. Ko e Minisita Takimamata, 'oku ou tui pe 'oku 'i ai 'ene tauhisipi. Mahalo 'oku taimi lea fakatauhisipi atu pe 'a e Elder/Pisope ki ai, ke fakakaukau fakapotopoto aa.
Hange koe malanga 'a Rev. Manase Tafea 'i he Sapate Ako. Na'a ne lave ki he mahu'inga 'o e ako, pea 'i he 'ene me'a'i atu 'a Hon. Lisiate Akolo 'oku me'amai kaufakataha mo e kaingalotu, 'o ne me'a hangatonu atu 'i he 'ene fiefia 'i he 'i ai a' e Minisita ko eni, he 'oku 'i ai 'a e kau Minisita ia e 'ni'ihi 'oku nau lolotonga sio puluu atu kinautolu. he he he he! 'Oku 'ikai keu mahino'i pe ko 'ene 'uhinga kia hai he he he he!
ADMIN Wrote:Several accusations have been levelled at the Minister stating he had performed untrustworthily and irresponsibly. The allegations have come straight from the Minister’s most senior officer, the Chief Executive Officer, Mr. Edgar Cocker, the officer whom the public would suppose to have known best about his Minister and their Ministry.
Kuo mahino eni kuo lava e ngaue ki hono fakatotolo'i 'o e fo'i lamu ko eni. 'Oku ou kole atu Setita pe te ke lava 'o toe fai hano faka'eke'eke 'o e minisitaa ke 'omi aa 'ene tali loi'exo ko ena na'e 'ikai fie tali mai hono faka'eke'eke atu ki mu'a. Na'a ne loto foki ke 'oua leva ke 'osi 'a e fakatotolo kae toki tali 'a e fehu'i 'oku nofo moe kakai. Ha'u aa ia 'o talamai 'a e mo'oni he ko ena kuo loi'e'e'e'eho e fakatotolo ia na'e fai.
hehehe .. koe toki moóni éni e lau .. "heé tala koaa é Molisi ia óku manua énau mahoaá " hahaha
Kaivevela Wrote:hehehe .. koe toki moóni éni e lau .. "heé tala koaa é Molisi ia óku manua énau mahoaá " hahaha
Manuaa 'ena ia 'i 'apii....hahahahahaha
Koe ha? Fu'u vevela e founga faka'eke'eke 'e Setita 'ae Minisitaa? Ko'ena, kuo kalokalo mamahi 'a Sevele ia 'o 'ikai ke toe fie talanoa mai kihe tnews!!! Koehaa kuo mou ilifia mate ai he faka'eke'eke 'ae fefine??? Kuoe ha kuo mou hu loki aii?? Ko'ena kuo pehe mai 'a Fineasi ia kia Setita "heeeeee? heeeee?". Si'i koe taimi na'a ku fanongo ai kihe fo'i "heeeee?" 'a fineasii, na'e 'ikai ke toe mapukepuke 'eku kataaa kau fola atu he kataa! Neu a'u au kihe tu'unga kuo u faka'ofa'ia mo'oni ho'omou ki'i Minisitaa hono fakahinohino atu 'e Setita ke talanoa mai ke ngali koe Minisita?? me'a fakamaaa mo'oni eeee! Koia ai Kaivevela, 'oua 'e lea puna he 'oku mau polepole kimautolu he 'iai ha fefine pehee ke lava ke ne ta'aki mai 'ae me'a 'oku lilo he pule'anga Tongaa. Huanoa kapau na'e 'i Tonga ni, 'e 'ikai ke to e ha mingimingi'i me'a he'emau 'ilo.. 'Oku ou tui pe 'oku mou ki laupisi he 'ikai ke 'i tonga ni 'a Setita pea moe tnews, ka mou laulaunoa he 'oku 'iai ha taha he pule'angaa tene ma'u 'ae poto moe taukei moe masila 'ae faiongoongoo? Go tnews and go Setita. WE'RE PROUD OF YOU! YOU MAKE ME PROUD TO BE A TONGAN!
hoooi kataki foioneonea .. lau muá e forum .. ko éku sií úhinga heé talamai koa é átita ia ne kai ha paánga ... kou siosio tama óku ke ílo éku manuaa eee hahaha ..
'Ai foki fo'i'one'onena ke ngali fo'i'one'one 'eta me'aa kae'oua 'e ngali Funga fonuaa ho'o to'onga hihihihihihihih 'oua 'e kohu eee! 'Oku ke toe hanga hake pe koe 'o pohu e fa'ahi eeee? 'Oua 'e fa'a pefu pea hu mai ki loto ni, na'a kikii hoku la'inimaa ho poko'itelinga.. Fakamolemole atu pea 'oua 'e toe fai ha kee pea lau 'ofa mai 'o lau ke mahino 'ae ngaahi talangaa pea toki faitohi. 'ofa atu fanga tokoua he 'eiki!
Tui Wrote:[quote=ADMIN]
Kuo mahino eni kuo lava e ngaue ki hono fakatotolo'i 'o e fo'i lamu ko eni. 'Oku ou kole atu Setita pe te ke lava 'o toe fai hano faka'eke'eke 'o e minisitaa ke 'omi aa 'ene tali loi'exo ko ena na'e 'ikai fie tali mai hono faka'eke'eke atu ki mu'a. Na'a ne loto foki ke 'oua leva ke 'osi 'a e fakatotolo kae toki tali 'a e fehu'i 'oku nofo moe kakai. Ha'u aa ia 'o talamai 'a e mo'oni he ko ena kuo loi'e'e'e'eho e fakatotolo ia na'e fai.
'Oua,kataki pe Tui 'o 'oua 'e toe 'ai ke mah** mai 'a Ngongohe 'o 'ai ha'ane tali hee 'e fakatupu'ita mo namu 'el* ange 'ene fo'i tali ko 'enii he'ene fo'i tali kuo 'osii.Talaange pe kiai kuo tau fiu he loi 'e'eloo kae 'alu aa ki kasele 'o fa'elu ke ma'a.Malo ia kau fakafofonga hono feinga'i atu ki fakamaau'anga hei'ilo na'a 'omai ai ha tautea 'oku totonuu.'Aia koe mafure ki 'api moe vale kaihaha'aa.
Kehekehe Wrote:'Ai foki fo'i'one'onena ke ngali fo'i'one'one 'eta me'aa kae'oua 'e ngali Funga fonuaa ho'o to'onga hihihihihihihih 'oua 'e kohu eee! 'Oku ke toe hanga hake pe koe 'o pohu e fa'ahi eeee? 'Oua 'e fa'a pefu pea hu mai ki loto ni, na'a kikii hoku la'inimaa ho poko'itelinga.. Fakamolemole atu pea 'oua 'e toe fai ha kee pea lau 'ofa mai 'o lau ke mahino 'ae ngaahi talangaa pea toki faitohi. 'ofa atu fanga tokoua he 'eiki!
Mo'oni 'aupito Kehekehe ho'o lauu .Ke mou kataki 'o fakatuotuai e pefuu kimu'a pea toki fai 'etau talangaa he koe 'atungaa 'ena kou toe lavea pe 'a Kaivevela ia he friendly fire 'aa 'etau fa'ahii.But its all good.I'am pretty sure that Fo'i'one'onena was just dozing off and become trigger happy.Ka koe anga ia e tauu kuopau pe ke hoko e miscommunication which leads to minor scuffles.I still remember one night I came on line after a few cocktails and misspelled Kehekehe's name and Boy I'm still embarrased till today.Sorry,Bro.
Mou oo atu foki 'o kumi mai a Lanumata ke nunusi ke 'osi 'ene manavaa.
Masi'i eee Kaivevela fakamolemole atu, ne fu'u lahi pe 'itaa pea 'asili ai koe toki 'aa konaa pe 'o uhu mai kihe loki ni, pea 'oku mou mo'oni. He'ikai ke toe tuli ha'aku tonuhia, mou kataki 'o fakamolemole'i ange 'ete fehalaaki. 'Ofa atu pea 'ofa pe ke tali 'e Kaivevela si'ete kole.
Fo'i'one'onena Wrote:Masi'i eee Kaivevela fakamolemole atu, ne fu'u lahi pe 'itaa pea 'asili ai koe toki 'aa konaa pe 'o uhu mai kihe loki ni, pea 'oku mou mo'oni. He'ikai ke toe tuli ha'aku tonuhia, mou kataki 'o fakamolemole'i ange 'ete fehalaaki. 'Ofa atu pea 'ofa pe ke tali 'e Kaivevela si'ete kole.
Maloo e lelei 'ae kau Helo pea maloo mu'a 'ae fakakaekae mai ketau 'a'aa na'a a'u mai pe 'ae fanga tevolo 'o hiki kitautolu 'oku 'ikai ketau 'ilo...
Koe ki'i me'a si'isi'i pe eni ia 'oku fai ai 'ae hoha'a koe'uhi koe katoa 'ae ngaahi fakamatala tonuhia koena koe Porno Man Porno Pot, Finearse, 'Aotita...
1. Kofe leva 'ae fakamatala 'ae Minisita Pa'anga heni? Kuo vakai'i 'ae aofangatuku 'ae Minisitaa Pa'anga?
2. Kofe leva 'ae fakamatala 'ae 'Ateni Seniale heni? Kuo vakai'i 'ae aofangatuku 'ae 'Ateni Seniale, Minisita Lao pe na'e 'iai ha ngaahi kupu na'e maumau'i 'e Finearse?
3. 'Omai leva 'ae fakamatala 'ae ongo me'a na 'o fakafehoanaki moe lipooti 'ae 'Aotita 'a Porno Pot pe 'oku nau palanisi? Pea toki mei ai leva 'ae aofangatuku neongo 'oku sio atu pe kihe fu'u kaukau ta'evala he ho'ataaina...Pea mo'oni ai e lau 'a Kaivevela..."he'e talaa koa 'e Molisi ia oku manua 'enau mahoa'a?"
Fo'i'one'onena Wrote:Masi'i eee Kaivevela fakamolemole atu, ne fu'u lahi pe 'itaa pea 'asili ai koe toki 'aa konaa pe 'o uhu mai kihe loki ni, pea 'oku mou mo'oni. He'ikai ke toe tuli ha'aku tonuhia, mou kataki 'o fakamolemole'i ange 'ete fehalaaki. 'Ofa atu pea 'ofa pe ke tali 'e Kaivevela si'ete kole.
hahaha ,, foióneónea .. hange koe lau a Hopoi Vou .. ái pe kataki ke hilioo pea oope atu hahaha! .. lelei pe meá kotoa
Malo muá kakai sií talatalanoa malie ..
Kapau óku mataáaáa pehe ni pe á e tonuhia ia á e Halaia pea óku totonu ke vakaií fakalelei 'a e founga ne fakahoko áki á e fakatotolo. Óku ou tui kuo fakapapauí ange é he Palemia ia ki he Minisita ko éni ke óua é hoha ia heé hao pe ia , hange pe ko éne Palomesi ki heéne áfio kuopau kene do everything ke lava á e foí No mei Siaina , pea é aú pe ki heéne kole ki heéne áfio ke kole fakatokoua ange pe ki he Minisita Pa'anga ke resign kae óua é fire naá ngali kovi ki he kakai. Kapau tetau fakakaukau atu .. óku fuú malohi faufaua á e mafai á e Palemia í hotau kií fonua í he ngaahi áho ni pea koe meá óku fakaoli he óku kau atu moe kau taki ia hono pouaki éne meá óku fai. Mahalo koe meá ne tafea ai á Tonga he uike kuoósi koe kií fuífuí hifo pe koe lahi e loi moe kaka á e Puleánga hahaha .... ófa pe oku lelei e meá kotoa fe pe ha potu óku mou kohikohi mai mei ai ..\
malo ..
[/quote]
Óku ou tui kuo fakapapauí ange é he Palemia ia ki he Minisita ko éni ke óua é hoha ia heé hao pe ia malo ..
[/quote]
Kau tangata, malo mu'a e lavelave. Ne u toki sio hifo he ki'i fakamatala kuo pehee 'e he minisitaa 'o e taki mamata te ne fakafisi 'okapau 'e 'ilo kuo mole ha fo'i peni 'e taha.
Ta koena 'oku mo'oni pe 'a e ngaue ia 'a e seniale fakatotolo. 'Oku mahino pe ne 'ikai mole ha fo'i peni ia 'e taha. Ne 'osi fakatotolo'i ia 'o mahino 'oku maau pe 'a e silini ia, 'oku fa'o kotoa pe he pangike 'a e minisitaa taki mamata. Mou kataki pe 'o toe kumikumi atu ha 'uhinga kehe ke fai'aki hano faka'ilo 'o e motu'a ni he 'oku kakato pe 'a e silini ia 'i he'ene tohi pangikee.
Tui malo e lavelave malie mo faufaua atu. Na'a ku 'osi 'ita 'aupito au he'eku tokotokoto he po 'e taha 'ihe uike kuo 'osii pe peau ma'alifekina hake 'a hono faka'eke'eke 'e tv tongaa 'a e Minisite 'oe Takimamataa, na'e te'eki ai ke 'osi kuo lele hake 'eku fakapo'ulii 'aku 'o tamate'i 'emau tv. Koe me'a na'a ku 'ita lahi taha aii, koe ngaahi fehu'i na'e 'oange 'ehe ta'ahinee na'e 'ikai kene fehu'i 'eia 'ae fo'i tefito'i palopalemaa, na'e fehu'i 'eia kapau 'e fai atu 'ae fakatotoloo pea 'ikai mole 'ae pa'anga 'ae pule'angaa ....na'e te'eki ai ke 'osi 'ae fehu'ii kuo tali atu 'ehe Minisitee 'o pehe: 'Io, kapau 'e faifaiange 'e 'osi 'ae fakatotolo ko'enii 'o mahino kuo 'ikai ke 'iai ha mole mei he pa'anga 'ae pule'angaa pea 'e hao, pea ka faifaiange kuo mole pea 'e fakafisi.
Tui, na'a ku 'ita lahi faka'ulia, he 'oku hangee 'oku talamai 'ehe vkt ko'enii 'oku vale 'ae kakai 'oe fonuaa. 'Oku 'ikai keu 'ilo 'eau pe koe ha 'oku oo ai 'o fekumi kihe 'akauni 'ae pule'angaa? Koe fekumi kiai he na'e 'osi fakahu kiai 'ae sieke 'ae 'Amipasitoa Siainaa? Koe sieke koiaa na'e 'ikai ke fakahu ia kihe 'akauni 'ae pule'angaa, na'e fakahu ia kihe 'akauni 'ae Minisitaa. Koe kole atu heni kihe Minisitee ke tuku 'ene fa'a puhi mai e teee he tv he 'oku 'ikai ke mau fie fanongo he ta'eee.
Minor Wrote:[quote=Tama 4kakai]
[quote=lanumata]
'Ela folelei atu homou fanga fu'u taki ka mou hange holo moutolu hanga fanga ki'i kuka he keli takai holo he fanga ki'i falemaloloo vao.
Ko e Minisita Takimamata, 'oku ou tui pe 'oku 'i ai 'ene tauhisipi. Mahalo 'oku taimi lea fakatauhisipi atu pe 'a e Elder/Pisope ki ai, ke fakakaukau fakapotopoto aa.
'Osi taimi 'ave kihe Pisope.Taimi ke hili e uipii ki hono tu'aa.Hili'i atu ha ta'u 'e 5 'i Tolitoli.
Hange koe malanga 'a Rev. Manase Tafea 'i he Sapate Ako. Na'a ne lave ki he mahu'inga 'o e ako, pea 'i he 'ene me'a'i atu 'a Hon. Lisiate Akolo 'oku me'amai kaufakataha mo e kaingalotu, 'o ne me'a hangatonu atu 'i he 'ene fiefia 'i he 'i ai a' e Minisita ko eni, he 'oku 'i ai 'a e kau Minisita ia e 'ni'ihi 'oku nau lolotonga sio puluu atu kinautolu. he he he he! 'Oku 'ikai keu mahino'i pe ko 'ene 'uhinga kia hai he he he he!
Pea koe pehe ai ke tau sai.'Alu e fonuaa ia ki falelotu he Sapate kae tatapuni fale 'a 'Alipapa ia mo 'ene kau kaiha'aa 'o fai e sio puluu.Ke tau sio mai he mei tuku 'ae lotuu kae 'ikai ma'u ki lalo he sio kihe puluu mo fakasio ki tu'a na'a a'u mai e mali meihe lotuu.Pe koe mali ia 'oku takimu'a he sio puluu.
. Mou kataki pe 'o toe kumikumi atu ha 'uhinga kehe ke fai'aki hano faka'ilo 'o e motu'a ni he 'oku kakato pe 'a e silini ia 'i he'ene tohi pangikee.
[/quote]
Kau ka paa'i e poko'i telinga e minisita matapela ko'ena kuo ngangana 'osi ki tu'a 'ae pa'anga 'ae kakaii mei hono katoo.
"THRDM said...... this Minister, Fineasi Funaki, was a member of this Movement whilst he was a Representative of the People of Ha’apai to Parliament. He used to be very sensible and honoured the principles of democracy, but it seems that the system has turned him into something else….. "
May I correct the statement "but it seems that the system has turned him into something else..." by inserting this " the Minister's innate characteristic of a patholgical liar manifested once in the system, and now has turned into an uncontrollable wild beast waiting for his next prey.."